ANALITIČARI O GUVERNEROVU NASTUPU

Rohatinski je komotan, ali je u pravu

08.07.2010 u 12:40

Bionic
Reading

Dan nakon žestokog nastupa guvernera Željka Rohatinskog u Saboru pitali smo analitičara Splitske banke Zdeslava Šantića i profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Dragu Jakovčevića, koje su njegove poruke najjače, hoće li Vlada reagirati na njih i čini li i sam guverner dovoljno u sređivanja teškog stanja

Govor Željka Rohatinskog obično izaziva neugodu kod premijera, iako je svojedobno guverneru HNB-a dodijeljena titula najboljeg komunikatora. Ni jučer u Saboru Rohatinski nije poštedio Vladu kritike, kojoj je poručio da otkucava vrijeme za bolne rezove.

A oštri rezovi su nužni jer bi pad BDP-a mogao iznositi 1,5 posto, a ostanu li rashodi isti s obzirom na to da državni prihodi padaju četiri posto - državni će dug narasti na 21 milijardu kuna, što znači da će ministar financija računajući otplatu prijašnjih kredita morati za financiranje države 'pronaći' 47 milijardi kuna, što je upola više nego 2009. godine. Sve slabiji kreditni rejting Hrvatske prijeti rastom kamata na kredite, a ne krene li se u fiskalne prilagodbe, ugrožen je i tečaj kune.

Guverner je Vladi poručio da je krajnje vrijeme da napravi fiskalnu prilagodbu - odnosno da mora znatno smanjiti rashode, za što su nužni oštri rezovi i za što moraju pronaći snage. Ulazak Hrvatske u EU neće riješiti gospodarske probleme jer EU pomaže samo štiteći vlastite interese.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić slaže s procjenom guvernera Rohatinskog o padu BDP-a i nužnosti fiskalne prilagodbe prvenstveno kroz smanjenje rashoda. Šantić procjenjuje pad BDP-a od 1,4 posto kao posljedicu nepovoljne strukture BDP-a koja nema potencijala za rast jer se naslanja primarno na domaću potrošnju, što i nije samo pitanje krize na globalnoj razini. Da bi se otvorila nova radna mjesta, Hrvatskoj treba rast BDP-a od oko četiri posto, što teško možemo očekivati u srednjem roku bez obzira na ulazak u EU.

'Reforme su nužne, skoro dvije godine većina stručne javnosti inzistira na smanjenju javne potrošnje. Sve što se do sada radilo kroz nekoliko rebalansa bilo je uglavnom kozmetičke prirode. Ove će se godine deficit produbiti, a izostankom reformi imat ćemo i sljedeće godine problema s financiranjem deficita jer ne treba očekivati značajniji rast BDP-a, a s time i prihoda proračuna, u 2011. godini', komentirao je Šantić za tportal guvernerov govor, napominjući da su njegova stajališta javnosti već poznata.

'Desetak godina građani Hrvatske živjeli su u iluziji, gomilala su se prava, teško će se ljudima narednih godina biti prilagoditi rezanju tih prava, ali Vlada tu nema izbora, iako nije lako provesti rezove, morat će ih provesti', kazao je Šantić upozoravajući da bi bilo kakvo daljnje povećanje poreznog opterećenja dodatno bi ugrozilo oporavak gospodarstva, a vjerojatno bi i dovelo do pada prikupljenih prihoda.

Drago Jakovčević, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je i sam Rohatinski, a ne samo Vlada, mogao nešto učiniti da izvuče zemlju iz krize:

'Pozicija guvernera je komotna. Rohatinski govori s pozicije neovisne karike vlasti, monetarne politike, koja može puno toga učiniti da nas izvuče iz krize. Zašto guverner ne natjera banke da spuste kamate i oslobodi kreditni potencijal za poduzeća, kako bi dobili jeftin izvor novca?' komentirao je guvernerov govor u Saboru Drago Jakovčević za tportal

'Činjenica je da je Vladi teško provesti bolne rezove jer njima gubi na popularnosti. Najlakše je oporbi ili neovisnim stručnjacima kazati smanjite mirovine, koje su ionako niske, ili otpustite ljude, što može dovesti do nemira. Teška su vremena, cijeli svijet se suočava s krizom. Tečaj kune je kod nas tabu tema, svako jačanje kune je penalizacija izvoza, a kako onda biti konkurentan?' ponovio je Jakovčević svoj raniji stav kako je i tečajna politika HNB-a zaslužna za loše stanje u gospodarstvu.