Sabor do ljetne stanke mora izabrati novog čelnog čovjeka HNB-a. Kako sad stoje stvari Vujčić neće imati protukandidata.

Danas istječe rok u kojem stranački klubovi saborskom Odboru za izbor, imenovanje i uprave poslove trebaju predložiti kandidate za guvernera, zamjenika guvernera i dva viceguvernera. Koliko je poznato još nije stigao niti jedan prijedlog.

Vujčiću mandat istječe 13. strpnja. Njegovoj zamjenici Sandri Švaljek te viceguvernerima Romanu Šubiću i Slavku Tešiji 18. srpnja.

Aktualni guverner je u intervjuu za tportal rekao kako ne osjeća zamor poslom iako je na čelu HNB-a od 2012. godine.

'Zbog toga što smo ušli u eurozonu moj posao se promijenio. Od guvernera koji vodi Savjet HNB-a, koji upravlja monetarnom politikom Hrvatske, postao sam jedan od članova Upravljačkog vijeća Europske središnje banke, koje donosi odluke o politici druge najvažnije valute u svijetu. To je vrlo izazovno, zanimljivo i uživam u tome. Drugima ostavljam da procijene kako radim svoj posao', rekao je Vujčić.

Veliki plus mu je što ga je nedavno jasno i glasno podržala predsjednica ESB-a Christine Lagarde prilikom boravka u Dubrovniku na 30. ekonomskoj konferenciji HNB-a. Sigurno to nije prošlo nezamijećeno kod premijera Andreja Plenkovića i čelništva HDZ-a o kojima najviše ovisi izbor prvih ljudi središnje banke.

'Nadam se da ću s Borisom nastaviti raditi što je duže moguće. Nije na meni da o tome odlučujem, ali radeći s grupom ljudi, osobito muškaraca, kada imate nekoga dobrog, želite s njim nastaviti', kazala je Lagarde.

Oblaci sumnje u reizbor Vujčića pojavili su se ulaskom Domovinskog pokreta u Vladu, međutim koalicijski partner HDZ do sad nije, barem javno, pokazao interes za kadroviranjem u HNB-u.

Podsjetimo kako to nije bio slučaj u prijašnjem političkom braku HDZ-a s Mostom. Vujčić i HNB bili su jedna od omiljenih meta prekomjernog granatiranja Mostovaca, ali guverner je sve to neokrznut izdržao.

U korist Vujčići ide i to što bi se eventualna kadrovska promjena dogodila u trenutku kada je Upravno vijeće ESB-a, koje određuje monetarnu politiku za eurozonu, na pragu smanjenja kamatnih stopa nakon borbe protiv inflacije.

Ugledni Bloomberg je pak prije dva mjeseca pisao kako bi smjena Vujčića umanjila šanse Hrvatske da dobije jaču poziciju unutar Europske unije, budući da se Vujčić smatra mogućim kandidatom za unapređenje u šesteročlani Izvršni odbor ESB-a u budućnosti.

'Ne kandidirati ponovno Vujčića bila bi izgubljena prilika za Hrvatsku i istočne zemlje EU-a', rekao je Gunter Deuber, glavni ekonomist Raiffeisen Banke u Beču za Bloomberg. 'Ima čvrst ugled, čak i u krugovima monetarne politike sklone strožim mjerama, dok je uvijek pokazivao razumijevanje za politiku. U tom smislu, on je prihvaćen od Upravnog vijeća i ne smatra ga se dogmatikom.'

Ulazak u Izvršni odbor ESB-a bila bi kruna karijere za Vujčića. Njegova priča u HNB-u je krenula 1996. kad je postavljen za direktora Direkcije za istraživanje. Prije toga je radio kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Za zamjenika guvernera, danas pokojnog Željka Rohatinskog, imenovan je 2000. godine. Više od desetljeća proveo je na toj funkciji, čvrsto podržavajući guvernerove stavove, a i sam Rohatinski je više puta rekao da vidi Vujčića kao svog nasljednika.

Na čelo HNB-a postavio ga je tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović. Oporba je Vujčiću zalijepila etiketu 'Milanovićeva čovjeka', ali on je to odlučno opovrgao.

'A ako bi netko htio dovesti poslušnika za guvernera, trebao bi biti jako neinformiran da uzme mene', kazao je Vujčić u srpnju 2012.

Kormilareći HNB-om aktualni guverner se, kao i cijela država, susreo s nekoliko velikih kriza. Možda za njega osobno najiscrpljujuća izbila je 2015. kada je nagla aprecijacije švicarskog franka mnoge građane s kreditima u toj valuti bacila na prosjački štap.

Brojni kritičari osuli su paljbu po HNB-u i Vujčiću optužujući ih za pogodovanje bankama i sporu reakciju. Skoro nije bilo dana da se nije tražila njegova ostavka. Pojedini oporbeni političari išli su toliko daleko da su središnju banku nazivali 'leglom kriminala, korupcije i svega zla'.

'Neću dati ostavku jer sam upravo 2005. godine bio jedini koji je glasno govorio o rizicima švicarskih franaka. Tada, osim mene, nitko nije javno istupio i govorio da je to rizično, a danas, deset godina kasnije, oni koji su tada šutjeli pokušavaju me prozvati kao odgovornog za to', branio se guverner u travnju 2015.

Početkom 2016. Udruga Franak ga je prijavila Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zbog njegovog sudjelovanja na konferencije UniCredit banke u austrijskom Kitzbühelu.

'Postavlja se pitanje kakvu nepristranost i neovisnost u obavljanju svog posla može imati guverner HNB-a kada odlazi i sudjeluje na privatnoj konferenciji jedne poslovne banke koju bi upravo on trebao nadzirati u poslovanju', upitala je Udruga Franak.

Vujčić se branio kako je to financijski skup koji godinama pohode ministri i guverneri iz brojnih zemalja, i da tu nema ništa sporno. Ipak mu je na kraju Povjerenstvo odrezalo kaznu od 5000 kuna utvrdivši da je primio nedozvoljeni dar time što mu je privatna banka platila troškove smještaja i puta.

HNB i Vujčić prozivani su i kad je izbila kriza s Agrokorom. Posebno kad se otkrilo da su pojedine banke 'skrivećki' kreditirale carstvo Ivice Todorića. Tad je krajem 2017. u intervjuu za tportal rekao kako je razočaran prozivkama jer je HNB pet godina pet godina vodio rovovski rat s bankama i ograničavao im da kreditiraju Todorića.

Satisfakcija je Vujčiću stigla 2018. kad je proglašen je najboljim guvernerom u Srednjoj i Istočnoj Europi od strane publikacije GlobalMarkets koja prati rad godišnjih skupština Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. A ubrzo nakon toga mu je i mjesečnik The Banker dodijelio dva priznanja – za najboljega europskog guvernera i najboljega centralnog bankara u globalnim razmjerima.