Na čelu HNB-a Vujčić je od 2012. U srpnju ove godine istječe mu drugi šestogodišnji mandat. Ako ostane na toj funkciji, nadmašit će Željka Rohatinskog i postat će najdugovječniji hrvatski guverner.

Vujčić kaže da još uvijek ne osjeća zamor poslom.

'Zbog toga što smo ušli u eurozonu moj posao se promijenio. Od guvernera koji vodi Savjet HNB-a, koji upravlja monetarnom politikom Hrvatske, postao sam jedan od članova Upravljačkog vijeća Europske središnje banke, koje donosi odluke o politici druge najvažnije valute u svijetu. To je vrlo izazovno, zanimljivo i uživam u tome. Drugima ostavljam da procijene kako radim svoj posao', rekao je Vujčić.

Sredinom siječnja održan je Svjetski ekonomski forum u švicarskom Davosu. Okupio je brojne svjetske lidere, poduzetnike i središnje bankare, među kojima je bio i Vujčić. Kaže da je jedna od glavnih tema bila mogućnost izbijanja većeg globalnog sukoba uslijed sve većih geopolitičkih tenzija.

'To je bila jedna od tema koje su dominirale Davosom. S jedne strane su geopolitičke tenzije, čiji smo svjedoci posljednjih godina, ali isto tako činjenica da se proces globalizacije počeo mijenjati. Neki to zovu deglobalizacijom, što zabrinjava ekonomiste, političare i poduzetnike jer utječe na potencijalni rast svjetskog gospodarstva. Sve je više restrikcija različitih vrsta, u što ubrajamo i sankcije. I to će vjerojatno samo rasti u naredne dvije, tri godine', pojasnio je Vujčić.

Najveći problem Hrvatske je pad broja stanovnika, kao i sve veća starost populacije. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, u narednih 20 godina trebat će nam 400.000 stranih radnika i bit će nužno da se podigne dobna granica za odlazak u mirovinu.

Vujčić kaže da za taj problem imamo tri rješenja.

'Jedan je veća participacija na tržištu rada. O tome sam govorio i prije deset godina, kad sam upozoravao da je to najveći strukturni problem. Imali smo premali postotak onih koji sudjeluju na tržištu rada u dobi od 20 do 65 godina. Sad nam ta stopa raste, što je jako dobro, ali još uvijek nismo dosegli prosjek EU-a. Kada bismo dosegli europski prosjek, riješili bismo oko 130.000 ljudi koji će nam nedostajati na tržištu rada', istaknuo je guverner.

Drugo rješenje za problem manjka radne snage veća je participacija ljudi starijih od 65 godina, što znači ili dizanje dobi umirovljenja ili, ono što se već napravilo, da se omogući umirovljenicima koji žele raditi rad na pola radnog vremena. Oko 30.000 građana koristi tu mogućnost i ta brojka kontinuirano raste. 'Treći način je uvoz radne snage, odnosno imigracija. To mogu biti strani radnici, ali i vraćanje dijela naših građana koji su otišli u inozemstvo. To su te tri opcije i na sve tri morat ćemo podjednako raditi', rekao je Vujčić.

Prema tekućoj stopi inflacije, Hrvatska je u vrhu EU-a i samo je Estonija ispred nas. Guverner smatra da je puno važnija za ekonomiju i građane kumulativa stopa, a koja je niža od one u mnogim članicama Unije.

'Inflacija je počela rasti od lipnja 2022. I kad gledate kumulativno koliko su cijene porasle od tada do danas u odnosu na druge zemlje u srednjoistočnoj Europi, onda se vidi da smo mi nakon Slovenije imali najnižu inflaciju. Kumulativna stopa u Sloveniji je oko 21 posto, a mi smo na 24 posto', istaknuo je Vujčić.

Građane najviše muče cijene hrane. Prehrambeni proizvodi u trgovinama su od ljeta 2022. poskupjeli i više od prosječne kumulativne stope. Vujčić kaže da se te cijene više nikad neće vratiti na razine otprije dvije godine.

'Cijene hrane su porasle za više od 30 posto u odnosu na 2022. Ne možemo sad očekivati da će pasti za trećinu. To se neće desiti. Kad kažemo da stopa inflacije pada, onda kažemo da promjena cijene pada prema onome što kao cilj imaju središnje banke, a to je rast cijena od dva posto godišnje. Ta razina je potrebna da bi ekonomija mogla funkcionirati i da bi se relativne cijene mogle prilagođavati', rekao je Vujčić.

Dobra vijest je da cijene osnovnih sirovina u svijetu padaju i da će se to s vremenom prenijeti na cijene proizvoda u dućanima.

'U prehrambenoj industriji treba dosta vremena da se to prenese na krajnjeg kupca. Ugovori se obično rade na godinu dana. Vidimo da je momentum rasta cijena, pratimo ga na tromjesečnoj razini, značajno pao. Tako da ne očekujemo da će cijene hrane više značajnije rasti', izjavio je Vujčić.

Uslijed rasta kamata na štednju očekuje se i rast nacionalne referentne stope, uz koju je vezana većina kredita. Trebaju li se građani bojati poskupljenja mjesečnih rata?

'Ne trebaju se bojati jer to neće biti toliko značajno. Nacionalna referenta stopa ili NRS vezana je uz cijenu financiranja banaka. Kada ta cijena raste, onda raste i stopa. Kako najveći udio u financiranju banaka imaju depoziti, onda raste i NRS. Ali to će biti pomaci koji neće značajnije utjecati na rast kamata na kredite. Hrvatska će proći ovaj ciklus rasta kamatnih stopa praktički najbezbolnije od svih zemalja EU-a', ocijenio je Vujčić.

Kad je riječ o tržištu nekretnina, guverner očekuje njegovo hlađenje.

'Trenutno smo u fazi u kojoj je likvidnost na tržištu pala, odnosno broj transakcija je pao. A povijest nas uči da to prethodi padu cijena nekretnina. Samo tržište je bilo pregrijano, što je bila posljedica nekoliko faktora – brzog oporavka nakon covida, potresa u Zagrebu, programa subvencioniranja kredita, potražnje stranaca, ulaska u eurozonu. Sad su se ti faktori ispuhali u velikoj mjeri', istaknuo je Vujčić.

Mandat vlade premijera Andreja Plenkovića, kad je riječ o ekonomiji, guverner ocjenjuje pozitivnom ocjenom.

'Mislim da je ekonomija dobro funkcionirala u uvjetima koji nisu bili laki. Ako gledamo zadnji mandat Vlade, imali smo pandemiju, agresiju Rusije na Ukrajinu i rast inflacije. Imali smo najbrži oporavak nakon covida i najnižu stopu nezaposlenosti. Pao je i udio javnog duga u BDP-u. On je pao s jedne strane zbog inflacije, koja je pozitivno utjecala na BDP, ali i zbog držanja fiskalne discipline. Nisu sve zemlje to napravile. Imale su inflaciju, ali nisu spustile udio javnog duga u BDP-u. U 2024. imat ćemo javni dug manji od 60 posto. To je važno za budućnost jer smanjuje ranjivost hrvatske ekonomije na buduće šokove i krize', naglasio je guverner.

Cijeli razgovor možete pogledati na kanalu tportala na YouTubeu, a više o cijelom projektu Vizionar godine doznajte ovdje.