Sredstva od cijelog Plana oporavka i otpornosti, koja su na razini 47,5 milijardi kuna, usmjeravaju se i u vodoopskrbu, odvodnju, u privatni sektor, bespovratna sredstva, zdravstvo, školstvo, obrazovanje, obnovu od potresa, tržište rada, nabrojao je posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja i Vladin koordinator za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Zvonimir Savić, u emisiji 'U mreži Prvog' Hrvatskog radija
Hoćemo li uspješno iskoristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za koji smo od Europske komisije dobili predujam od 818 milijuna eura, što će biti najveći izazovi, hoćemo li provesti sve reforme i investicije koje su uvjet za daljnje isplate? Postoji 50-ak projekata za koje se spominje da bi se mogli realizirati do kraja ove godine.
vezane vijesti
'Iskoristili smo stvarno priliku da ovim instrumentom oporavka i otpornosti stvarno uistinu financiramo sve što možemo, a da je nekakva razvojna potreba. Uplata koja je prije nekoliko dana stigla od 818 milijuna eura, preko 6 milijardi kuna, mi od ulaska u Europsku uniju nikad veći iznos odjedanput dobili nismo', ističe posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja i Vladin koordinator za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Zvonimir Savić, javlja HRT.
Savić smatra da je bitno napomenuti da se sredstva od cijelog Plana oporavka i otpornosti, koja su na razini 47,5 milijardi kuna, usmjeravaju i u "vodoopskrbu, odvodnju, u privatni sektor, bespovratna sredstva, zdravstvo, školstvo, obrazovanje, obnovu od potresa, tržište rada, cijela jedna lepeza mogućnosti".
'Provedba svih reformi i projekata traje neko vrijeme, plan je napravljen tako da sve investicije moraju biti dovršene do kraja 2026. To znači da sve investicije imaju određenu dinamiku, i ne dolaze sve u isto vrijeme', dodao je Savić.
Savić navodi kako će među prvima biti projekti koji već postoje i provode se, a vezani su vodoopskrbu i dekarbonizaciju industrijskog sektora, te obnova zgrada od potresa.
'Izazova će biti i na strani investicije, i na strani reformi. Izazov će biti veći jer sredstva na raspolaganju nikada nisu bila veća, a administracija je ta koja je. Imamo problem kapaciteta na operativnoj razini, a sigurno će se pojaviti i problem političke volje', rekao je Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Kao primjer naveo je zdravstvo u koje je uloženo, ali "prava reforma koja je to trebala pratiti se nikada nije dogodila".
'Ono što je najvažnije, postoji financijski mehanizam koji kaže: dobit ćete novac za rezultate. Tranše koje će Hrvatska dobivati, dobivat će na osnovu ispunjenih rezultata, to je veliko poticaj, ali istovremeno i veliki izazov u provedbi', naglašava Puljiz.
