Prema predsjedniku Ifo instituta odgovor na krizu treba uključiti kombinaciju ogromnih mjera podrške koje se moraju precizno usmjeriti i brzo provesti.

'Trenutna kriza gura Njemačku u složenu ekonomsku krizu, čiju dimenziju mnogi još uvijek podcjenjuju. Izlaže njemačku ekonomiju istodobnom šoku ponude i potražnje. Uz to, postoji rizik da će ponuda kredita biti poremećena i da će se vratiti kriza državnog duga u eurozoni', pojašnjava Fuest.

Prema njegovim procjenama, ako ekonomska aktivnost padne na 65 posto normalne razine u samo dva mjeseca, a zatim se vrati očekivanom rastu, to će smanjiti gospodarski učinak za cijelu godinu za 5 posto. 'To bi bilo usporedivo sa padom u 2009. godini, godini financijske krize. Ali stvari se mogu pogoršati', ističe Fuest.

Za mnoge samozaposlene ljude i mala i srednja poduzeća prodaja je pada na nulu. Kao odgovor, vlade bi trebale obustaviti plaćanje poreza svim ovim skupinama na nekoliko mjeseci. Hitno je potrebna dodatna pomoć zaposlenicima koji izgube primanja.

Pomoć u likvidnosti i državna jamstva mogla bi spriječiti val insolventnosti. Činjenica da će to pogodovati i međunarodim bankama ne smije ometati ove poteze.

Fuest dodaje: 'Neizbježno je da će neki kreditori doći u probleme. Ako kao rezultat mjera pomoći banke izgube kapital, kapitalni propisi mogli bi ih prisiliti da obustave kredtinu aktivnost, što bi pogoršalo krizu. Bankovni nadzor stoga bi trebao privremeno proširiti mogućnost djelovanja banaka.

'Javne financije u eurozoni pod neposrednom su prijetnjom. U slučaju visoko zaduženih zemalja, to bi moglo dovesti do kolapsa povjerenja. Zemlje eurozone, a također i Europska središnja banka, moraju poslati jasan signal da će postojati sustavna podrška svim zemljama i da nema opasnosti od bankrota pojedinih država', zaključuje Fuest.