'Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3 posto je prema našim izračunima znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim. Došlo je, međutim, do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1 posto mjesečno) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa', ističe Stojić.

Hrvatska istodobno bilježi daljnji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na 12,5 posto godišnje sa 12,7 posto u prosincu. Stojić ističe da je pritom on nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prosječni pad inflacije u euro području (8,5 posto godišnje prema 9,2 posto), potonja stopa vjerojatno će biti revidirana naviše po dospijeću mnogih nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj (posebno Njemačke).

Istodobno, mnoge značajne ekonomije poput Francuske, Španjolske i Austrije i dalje bilježe ubrzanje rasta inflacije na godišnjoj razini. Temeljna stopa inflacije ostala je nepromijenjena na relativno visokoj razini od 5,2 posto, ističe glavni ekonomist HUP-a.

Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. HUP očekuje pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto. Kako procjenjuju, godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata, ako ga i bude. Pritom su u udruzi prosječnu godišnju prognozu revidirali naniže sa 7,5 posto zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovicu godine.

U ovoj godini također očekuju pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, cijena energenata te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.

Tinjajuća energetska kriza

I dalje je prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje višestruko iznad razina prije 2021. godine., što upućuje na još uvijek tinjajuću energetsku krizu.

'Na kraju očekujemo da nešto snažniji rast plaća nastaviti podržavati inflacijske silnice, posebno u uslužnim sektorima. Kad pričamo o cijenama prehrambenih proizvoda, onda treba biti svjestan niza značajnih poskupljenja inputa u proizvodnji hrane, od umjetnog gnojiva (dva i pol puta), energenata (preko dva puta), žitarica (preko 50 posto) i drugih sirovina pa sve do ambalaže.

Lani je rast cijena prehrambenih proizvoda donekle obuzdan određenim povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz proteklih godina, a u ovu godinu mnogi su ušli s nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Kompanije naravno traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih proizvoda', navodi Stojić.

Rast kamata protiv inflacije

Snažan preliminarni pad inflacije u euro području u prvoj polovici godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko dva posto. Štoviše, fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća ubrzava, što može utjecati ina cjenovna očekivanja, smatra Stojić.

'Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB pa sve do 3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem', zaključuje Stojić.