Ambicioznim reformskim scenarijem rast dohotka po stanovniku mogao bi se udvostručiti na prosječno tri posto do 2050. godine, što bi Hrvatskoj omogućilo da premosti dohodovni jaz u usporedbi s prosjekom Europske unije za samo 15 godina. Naveo je to Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke za Hrvatsku.

Te je procjene potvrdila regionalna direktorica Svjetske banke za države članice Europske unije Gallina A. Vincelette, podsjetivši da je Hrvatska u posljednja dva turbulentna desetljeća postala članicom Europske unije, nakon čega je unaprijedila svoju politiku i institucionalni okvir te postigla makroekonomsku i financijsku stabilnost. Istaknula je i da je Hrvatska postigla značajan napredak u životnom standardu u posljednja dva desetljeća, s bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku koji je 2021. dosegao 70 posto prosječne razine Europske unije, s 50 posto 2001.

'Prije točno mjesec dana, u desetoj godini članstva u Europskoj uniji, Hrvatska je istovremeno ušla u eurozonu i Schengen, čime su ojačane ekonomska otpornost i trgovinska integracija zemlje. Hrvatska može dodatno ubrzati put ako se u reformskom programu zadrži na područjima koja će povećati produktivnost. Digitalizacija i povećana pozornost na zelenu tranziciju pružaju izvrsnu priliku za Hrvatsku, a naglasak je i unaprjeđenju ishoda obrazovanja, jačanju institucija za ulazak poduzeća na tržište te trgovinu uz poticanje tržišnog natjecanja.

Već su predviđene mnoge ključne reforme čija će provedba uvelike potaknuti potencijal rasta ove zemlje. Kad se u potpunosti ostvare, dat će veliki poticaj potencijalu rasta zemlje, omogućujući Hrvatskoj da premaši prosječnu razinu dohotka u Europskoj uniji za samo 15 godina', istaknula je regionalna direktorica.

'Procjena Svjetske banke je realna'

Ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da je dokument Svjetske banke 'vrlo zanimljiv' jer 'pokazuje mogućnost da dugoročni rast s procijenjenih 1,6 posto po stanovniku godišnje dođe čak do tri posto', što je jako puno ako se provede ozbiljan set reformi.

'To se odnosi na obrazovnu reformu, reforme institucija, zdravstvene reforme, pa sve do jačanja konkurencije na domaćem tržištu za koju su ocijenili da je slaba te da je treba ojačati jačanjem rasta poduzeća, posebno mikro i malih 'izazivača' koji donose tržišni dinamizam', naglasio je Šonje.

Smatra da je procjena Svjetske banke od 1,6 posto dugoročno na godinu u ovom trenutku realna 'zbog kroničnog nedostatka reformi, relativno visokog poreznog opterećenja, neefikasne administracije i prevelikog sektora državnih poduzeća'. 'Hrvatska je ograničena, a ako na sve to dodamo starenje stanovništva kao faktora koji usporava rast, dolazimo do 1,5 posto godišnje, što je naš limit ako se ništa drugo ne promijeni', istaknuo je Šonje.

'Cilj je jačati djelatnosti koje su produktivnije'

Ministar financija Marko Primorac nada se da bi Hrvatska mogla premašiti prosječnu razinu dohotka u Europskoj uniji za manje od 15 godina. Pritom je istaknuo da je Svjetska banka identificirala u Hrvatskoj područje produktivnosti i određene reformske mjere koje se trebaju provesti. Ministar se među ostalim dotaknuo unaprjeđenja administrativnog okruženja, jačanja institucija, ulaganja u obrazovanje te istraživanje i razvoj, što je glavni fokus izvješća Svjetske banke, ali i Vlade RH.

'Svjetska banka daje nam sugestije koje pozdravljamo, a usto nam pomaže ne samo zajmovima u razvoju našeg gospodarstva, već i analitičkim izvješćima, gdje u partnerskom odnosu identificiramo određena područja i reformske mjere, koje nastavljamo i provoditi. Velik dio mjera provodi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), značajna sredstva uložit ćemo u razvoj gospodarstva, inovativnost, zelenu i digitalnu tranziciju te jačanje institucija. Cilj je jačati djelatnosti koje su produktivnije - ICT sektor, istraživanje i razvoj, obrazovanje. U tom kontekstu, u sklopu NPOO-a, od 5,5 milijardi eura je 3,6 milijardi usmjereno na gospodarstvo i jačanje konkurentnosti', naveo je Primorac.

Istaknuo je i da rade sa Svjetskom bankom na projektu usmjerenom na 'utvrđivanje plaća u javnom sektoru na pravednijim temeljima', vodeći se načelom: jednaka plaća za jednak rad. Što se tiče poreza, Primorac je podsjetio na platformu koju će kreirati, a koja omogućila usporedbu konkurentnosti hrvatskog poreznog sustava s drugim državama. U ovoj godini Vlada predviđa realni rast od 0,7 posto s obzirom na sve okolnosti i makroekonomska kretanja.

'Produktivnost u Hrvatskoj je tri puta niža od produktivnosti Njemačke'

Na glavne boljke u izvješću Svjetske banke upozorila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), istaknuvši kako je došlo vrijeme da se Hrvatska okrene unutrašnjim problemima. Istaknula je pritom ključne probleme koje je Svjetska banka naglasila, a s kojima se Hrvatska mora suočiti – nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj.

Weber je naglasila i da je važno za Hrvatsku da krene u ozbiljne reforme, one koje se odnose na porezni i zdravstveni sustav, te na tržište rada. 'Ono što bi poslodavcima pomoglo u postizanju veće produktivnosti jest sigurno i stabilno okruženje, prvenstveno u poreznom sustavu, ali i što se tiče cijena energenata, kako bi se mogle planirati investicije, pa tako i nabava. Bez investicija u istraživanje i razvoj nema povećanja produktivnosti', istaknula je Weber.

Navela je i da izvješće Svjetske banke pokazuje i šokantne brojke – da je produktivnost u Hrvatskoj tri puta niža od produktivnosti Njemačke. 'Tri hrvatska radnika proizvedu koliko jedan njemački radnik. Pred nama je puno posla. Vjerujem da će se stvarati kritična masa ljudi, poduzetnika i gospodarstvenika koji će osvijestiti da nam treba fokus na reforme. Vidjeli smo u izvješću Svjetske da zaostajemo te da ne postoji način kojim ćemo smanjiti jaz između nas i prosjeka Europske unije, posebno kad znamo da hrvatsko gospodarstvo ulaže deset puta manje u istraživanje i razvoj u odnosu na Njemačku. To znači da smo neproduktivni i nekonkurentni, a ulaskom u eurozonu i Schengen igramo utakmicu na kompletnom europskom tržištu i moramo se moći natjecati s najboljima', naglasila je Weber.

Poručila je da je ključno provesti porezne reforme i rasteretiti gospodarstvo, prvenstveno trošak rada, kako bi se povećale plaće i zadržali najtalentiraniji u Hrvatskoj. 'Jedino tako moći ćemo proizvoditi proizvode veće dodane vrijednosti te povećati konkurentnost i profitabilnost na razini cijele zemlje', ustvrdila je glavna direktorica HUP-a.

'Godinama se zaklinjemo u obrazovanje i rad, a vrijeme je da se tako počnemo i ponašati. Potrebna je reforma tržišta rada i Zakona o radu. Vrijeme je da se Zakon o radu počne obraćati mladim ljudima koji ulaze na tržište rada. Sigurno bismo cijenili snažnu ozbiljnu poreznu reformu s naglaskom na porezno rasterećenje rada, kao i fokus na ublažavanje katastrofalnih efekata demografske katastrofe. U srži svega je čovjek, a mi nemamo ljudi, odlaze nam', upozorila je Weber.