Prema toj bi odluci OPEC+ od svibnja do kraja godine smanjivao proizvodnju za 3,66 milijuna barela dnevno, što odgovara 3,7 posto svjetske potražnje za naftom.

Trebat će oko dva mjeseca da se odluka OPEC+ odrazi na realnu ekonomiju, što će najvjerojatnije dovesti do povećanja inflacije. 'To je problem jer su cijene nafte vrlo relevantne za ukupnu inflaciju u Europi', izjavio je za Politico Jorge León, viši potpredsjednik konzultantske tvrtke Rystad Energy.

Snažnija inflacija mogla bi potaknuti Europsku središnju banku (ECB) da nastavi s podizanjem kamatnih stopa, što će se odraziti na ukupan gospodarski rast.

Godišnja inflacija u eurozoni pala je na 6,9 posto u ožujku, nakon što je u listopadu lani dosegla rekordnih 10,6 posto. U nastojanju da je vrati na priželjkivanih dva posto, ECB je ponovno u ožujku podigao ključne kamatne stope za pola postotnog boda.

Najveći OPEC-ov proizvođač je Saudijska Arabija. Službeni Rijad u dobrim je odnosima s Rusijom i odluka o smanjenju proizvodnje povećala je napetost u odnosima sa SAD-im i EU-om.

Zemlje koje nisu članice OPEC-a, uključujući SAD i europske zemlje, teško mogu kontrirati njegovoj odluci. Američke naftne rezerve na najnižoj su razini od 1984. godine i nema naznaka da bi Washington mogao posegnuti za njima kako bi povećao opskrbu.

Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je u ponedjeljak da je iznenađujući dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, što je ranije dogovorio OPEC+, nekonstruktivan čin koji će negativno utjecati na globalni rast i opteretiti potrošače u vrijeme visoke inflacije.

'Mislim da je riječ o potezu OPEC-a koji je vrijedan žaljenja. Mislim da je to vrlo nekonstruktivan čin u ovom trenutku u kojem je važno pokušati zadržati niske cijene energije', kazala je Yellen novinarima, dodajući da je još prerano za procjenu učinka tog poteza na cijene.

Naglasila je da je smanjenje cijena benzina u odnosu na prošlogodišnje vrhunce pomoglo u ograničenju inflacije i da bi bilo štetno da se taj trend preokrene.