Kada se približi vrijeme za odlazak u mirovinu, trebate donijeti niz odluka o kojima će ovisiti vaša primanja u starosti. Provjerili smo o čemu sve morate voditi računa kako biste odabrali najbolje rješenje
U 2023. godini pravo na ostvarenje pune starosne mirovine imaju muškarci s navršenih 65 godina i žene sa 63 godine i tri mjeseca, uz uvjet da su ostvarili 15 godina radnog staža.
Iznimka su dugogodišnji osiguranici koji imaju više od 40 godina staža, a nedostaju im godine života. Oni stječu pravo na punu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu radnog staža.
Pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju muškarci koji navrše 60 godina života i žene s navršenih 58 godina i tri mjeseca, uz uvjet da su ostvarili 35 godina mirovinskog staža.
Informativni izračun
Ako ste u jednoj od navedenih kategorija i planirate odlazak u mirovinu u idućih godinu dana, prvi korak koji morate učiniti je podnošenje zahtjeva za informativni izračun mirovine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Zahtjev možete poslati putem sustava e-Građani ili pisanim putem. Ako zahtjev podnesete elektroničkim putem, izračun je besplatan, a ako podnosite pisani zahtjev, plaćate naknadu od 70 kuna.
S obzirom na to da ste doprinose uplaćivali u I. i II. mirovinski stup, izračun će se sastojati od dva prikaza: informativnog izračuna HZMO-a (za I. stup) i informativnog izračuna mirovine mirovinskih osiguravajućih društava (za II. stup).
Na temelju dobivenih informacija možete ocijeniti koji vam je izračun povoljniji te donijeti odluku o izboru mirovine, samo iz I. mirovinskog stupa ili iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja.
Zahtjev za mirovinu
Nakon što ste donijeli konačnu odluku najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja HZMO-u predajete zahtjev za mirovinu, u kojem navodite kakvu mirovinu želite primati.
U slučaju da ste se opredijelili za mirovinu samo iz I. stupa, pristajete da se vaša ukupna ušteđena i kapitalizirana sredstva iz II. stupa prenesu u državni proračun. HZMO vam u tom slučaju izdaje rješenje o mirovini kao da ste bili osigurani samo u I. mirovinskom stupu.
Ako ste odabrali kombiniranu mirovinu I. i II. stupa, HZMO određuje osnovnu mirovinu iz prvog stupa, a s odabranim mirovinskim osiguravajućim društvom (MOD), na temelju rješenja HZMO-a, ugovarate isplatu mirovine iz drugog stupa.
Pravo na mirovinu iz I. stupa ostvarujete nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja. Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, imate pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci, imate pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
Modeli mirovine iz II. stupa
Visina mirovine iz II. stupa ovisi o modelu isplate koji ugovorite s MOD-om. Trenutno u Hrvatskoj postoje dva MOD-a: Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo. Na njihovim internetskim stranicama možete pronaći kalkulatore za izračun različitih tipova mirovina iz II. stupa.
Izračun se temelji na iznosu kapitalizirane štednje, a za isplatu možete odabrati jedan od ponuđena četiri modela.
Prvi model je pojedinačna doživotna mirovina koju primate do kraja svojeg života bez prava nasljeđivanja.
Drugi model je zajednička doživotna mirovina te se vašem supružniku nastavlja isplata mirovine ako vas nadživi.
Treći model je pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem: od pet do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od pet do 30 godina (HRMOD). Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti korisnika tijekom tih 20 godina mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
Četvrti model je zajednička doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem: od pet do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od pet do 30 godina (HRMOD). Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti i korisnika i supružnika mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
Kod četvrtog modela postoji i zakonska obaveza kada se on baš mora ugovoriti. Primjerice, kada bračni drug u trenutku ugovaranja mirovine ima navršenih 50 godina, a nema vlastitih prihoda, tada korisnik mora ugovoriti zajedničku mirovinu. U tom slučaju, ako nositelj mirovine umre, mirovina pripada njegovu bračnom drugu.
Ako ste se odlučili za isplatu iz II. stupa, možete zatražiti i jednokratnu isplatu od 15 posto svoje mirovinske štednje iz obveznog mirovinskog fonda, ali samo ako vam je mirovina 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine iz I. stupa.
Aktiviranje mirovine iz III. stupa
Ako ste, uz obaveznu mirovinsku štednju, uplaćivali i dobrovoljnu (III. stup), mirovinu s osnova dobrovoljne kapitalizirane štednje možete početi primati već s 55 godina, prije ostvarivanja prava na mirovinu iz I. i II. mirovinskog stupa.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju možete, osim putem MOD-a, primati putem mirovinskog fonda ili osiguravajućeg društva.
Visina mirovine kao i kod mirovine iz II. stupa ovisi o odabranom modelu isplate.