Građani od 9. ožujka mogu bankama podnositi zahtjeve za subvencionirane kredite, a natječaj će trajati sve do utroška osiguranih sredstava. Kako je objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, za ovu godinu za tu mjeru se planira utrošiti 50 milijuna kuna.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) prihvatila je ponude 14 banaka s kojima je sklopljen ugovor o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 1,99 posto do 3,50 posto.

Uvjeti kreditiranja su povojniji nego prošle godine, kad su se efektivne kamatne stope kretale od 2,19 do 3,70 posto.

Najnižu efektivnu kamatnu stopu, od po 1,99 posto i za kunske i eurske kredite, ponudile su Erste&Steiermarkische banka i Karlovačka banka.

Hrvatska poštanska banka (HPB) za kredite i u kunama i eurima istaknula je efektivnu kamatnu stopu od 2,05 posto, OTP banka od 2,18 posto, a Zagrebačka banka (Zaba) od 2,19 posto.

Istu efektivnu kamatnu stopu za kredite u kunama i eurima daju još i Agram banka, od 2,34 posto, Privredna banka Zagreb (PBZ), od 2,37 posto, Podravska banka, 2,49 posto, Kent banka, 2,60 posto, Samoborska banka, 2,82 posto, te Croatia banka, 3,50 posto.

Tri su banke koje za subvencionirane stambene kredite nude različite kamatne stope u dvije valute. BKS banka tako nudi efektivnu kamatnu stopu od 2,46 posto za kredite u kunama, a 2,04 za kredite u eurima, Istarska kreditna banka Umag za kunske je kredite istaknula efektivnu kamatnu stopu od 2,26 posto, a za eurske od 2,18 posto, dok Raiffeisen banka za kune građanima nudi kamatnu stopu od 2,86 posto, a eure od 2,33 posto.

Uvjeti kreditiranja kupnje stanova i kuća po APN-ovu programu osjetno su povoljniji nego kod redovnih kredita. Uz državnu subvenciju koja pokriva od 30 do 51 posto kreditne rate u prvih pet godina otplate, korisnici subvencioniranih kredita imaju i niže kamatne stope. Fiksne kamatne stope za prvo razdoblje kreditiranja za redovne stambene kredite kod svih banka su znatno više nego za APN-ov program.

Dok je najpovoljnija kamata za subvencionirane kredite u kunima i eurima 1,99 posto, a nude ju Erste i Karlovačka banka, najniža kamate u redovnoj ponudi za kunske kredite ima OTP banka (3,10 posto), a za eurske Istarska kreditna banka (2,90 posto).

Kod subveniconiranih kredita postoji i dodatna pogonost jer je zakonom ograničen rast kamatne stope nakon isteka prvih pet godina. Naime, u sljedeće dvije godine kamatna stopa ne smije biti viša od 10 posto od efektivne kamatne stope određene za prvih pet godina otplate.

Mjeru APN-a mogu iskoristiti svi građani Hrvatske mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Građanima je omogućeno subvencioniranje mjesečnog iznosa rate za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produljenja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

No sve je više pokazatelja da se era niskih kamatnih stopa bliži kraju. Nedavno je Europska središnja banka upozorila na pregrijanost tržišta nekretnina u Hrvatskoj te je bankama predložila uvođenje protucikličkih mjera. To bi moglo dovesti do zaoštravanja kreditnih uvjeta i postupnog povećanja kamatnih stopa.