Već ovo proljeće, od kraja ožujka, državna Agencija za promet nekretninama (APN) priprema novi krug državno subvencioniranih stambenih kredita. Država će mladima i svima koji zadovoljavaju uvjete ove godine pomoći s 50 milijuna kuna u otplati kredita, čime će mnogi prvi put u životu postati vlasnici svoje prve nekretnine
Javni poziv za dostavu ponuda banaka trebao bi krenuti sredinom veljače dok bi sami zahtjevi građana za subvencioniranjem mogli krenuti već 21. ožujka, što znači da za pripremu dokumentacije i nije ostalo previše vremena.
Za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, javni poziv trebao bi biti objavljen, dakle, 16. veljače. Po objavi tog javnog poziva teče rok od osam dana unutar kojih banke trebaju dostaviti svoju ponudu.
Istekom tog roka kreće obrada pristiglih ponuda te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuju ugovori o poslovnoj suradnji, što bi se trebalo dogoditi 4. ožujka, kada će na internetskim stranicama Ministarstva i APN-a biti objavljen popis odabranih banaka i iznos kamatnih stopa za stambene kredite koje nude građanima.
vezane vijesti
Kakav je utjecaj APN-a na tržište nekretnina, ima li uopće dovoljno kvalitetnih nekretnina na tržištu i kako ocijeniti državni program koji traje već nekoliko godina, pitali smo Boru Vujovića, vlasnika agencije Opereta nekretnine.
On smatra da se bez njega više ne može jer ljudi svake godine očekuju novi natječaj i računaju s njim pa bi bila šteta da ga nema: 'Kao ideja, kad se počelo s njim, APN je bio dobar. Njegov je cilj bilo zaustaviti iseljavanje i pomoći pri stjecanju nekretnina. Onima koji su ga iskoristili tada, prije pet godina, APN je bio izvrstan jer su jeftino kupovali i još su uz to dobili subvenciju.'
Kada je u pitanju utjecaj tog programa na tržište nekretnina, Vujović kaže da su kupci već naviknuli na rotaciju APN-a te da su za ovogodišnji program počeli tražiti stanove i kuće već prošle godine. 'Zato neće biti nikakvog negativnog učinka u smislu da hitno tražimo nekretnine, kao što je to bilo proteklih godina', kaže nam sugovornik.
Moglo bi se tako dogoditi da nekretnine dodatno poskupe jer, kaže Vujović, na tržištu nema stanova i kuća, a kad se na to doda određen broj novih kupaca koji kupuju uz subvencije, utjecaja na cijene mora biti. 'Dobro je, ponavljam da više nema faktora iznenađenja jer svi već sve znaju i očekuju kad će krenuti novi krug poticaja', podcrtava on.
Ono što nije dobro za dio kupaca to je što se isplata novca čeka do šestog mjeseca, za što neki prodavatelji nemaju strpljenja, već žele što prije prodati svoje stanove i kuće i ne žele u inflacijskom okruženju dugo čekati na svoj novac.
'Dobro bi bilo razmisliti o tome da APN postane cjelogodišnji program, kao što je to bila mjera oslobađanja od plaćanja poreza pri kupnji prve nekretnine, jer ste tada znali da kad god kupite stan možete računati na oslobođenje od poreza. Produljenjem APN-a na cijelu godinu uklonilo bi se sezonalnost, kao i njene neželjene posljedice', zaključuje Vujović.
Država je od početka subvencioniranja (2017. godine) do danas pomogla i pomaže s otplatom 22.000 stambenih kredita kojima se subvencionira mjesečni iznos rate ili anuiteta kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a u svrhu rješavanja stambenog pitanja. Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.
Subvencionirane kredite jedni opisuju kao nepotrebnu državnu intervenciju koja samo poskupljuje ionako preskupe stanove u gradovima dok je drugi pozdravljaju kao dobrodošlu demografsku mjeru koja regenerativno djeluje na hrvatska naselja.
Mjeru APN-a mogu iskoristiti svi građani Hrvatske mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba, napomenuli su iz Ministarstva.
