S kratkoročnim najmom javljaju se i negativni učinci na život lokalnog stanovništva, povećavaju se cijene najma, ali utječu i na nedostatak dostupnih stambenih prostora u popularnim turističkim odredištima, pa je u akciju krenula i Europska unija.

Kratkoročni najam eksplodirao je u Parizu, u kojem ga je 2022. koristilo čak 13,5 milijuna gostiju, dok ih je gotovo upola manje, 8,5 milijuna, bilo u Barceloni i Lisabonu, a u stopu ih slijedi Rim s osam milijuna gostiju. Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova pojedini gradovi i regije uvode lokalna pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Suočena je s tim i jadranska Hrvatska, vodeća na popisu 20 najpopularnijih europskih regija prema podacima Eurostata u 2022.

Eurozastupnici su ovaj tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu podržali uredbu kojom će se uskladiti zahtjevi o načinu prikupljanja i dijeljenju podataka vezanih uz kratkoročni najam. Pravila imaju cilj otkriti stvarni učinak usluga kratkoročnog najma i omogućiti lokalnim vlastima da kao odgovor razviju odgovarajuće politike.

Prije stupanja na snagu nove uredbe Europskog parlamenta o kratkoročnom najmu, treba ga potvrditi i Vijeće, a nakon toga države članice EU-a imaju 24 mjeseca za njegovu provedbu.

Nove mjere uključuju registraciju domaćina na internetu za kratkoročni najam nekretnina u zemljama EU-a kojima je to potrebno, a nakon toga domaćin dobiva registracijski broj koji će mu omogućiti iznajmljivanje nekretnine. Olakšat će se time njihova identifikacija, ali i provjera informacija o njima kod nadležnih tijela.

S druge strane, domaćinima se osigurava veća sigurnost za korisnike jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU-a uspostaviti 'jedinstvenu digitalnu ulaznu točku' za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka.

'Jako je osjetljivo dirati u tu vrstu turizma kod nas. To je slobodno tržište i treba pustiti ljudima da se bore. Jadranska Hrvatska je među pet, šest regija u Europi po broju turista i noćenja putem online platformi. Idemo uzlaznom putanjom. Povećan broj smještaja prati i povećan broj turista i sada je pitanje želimo li smanjiti broj turista jer time istovremeno ograničavamo slobodu ljudi', komentirala je za tportal trendove turistička konzultantica Martina Nimac Kalcina.

Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, kaže nam što njegov grad radi po pitanju kratkoročnog najma i koliko on može biti opasan:

'Sada, kada svaki stan može završiti na tržištu za kratkoročno iznajmljivanje, imamo situaciju da veći dio godine ti stanovi zjape prazni, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu naći stan za dugoročno iznajmljivanje. Kapital pobjeđuje demografiju jer je isplativije iznajmljivati kratkoročno. To je u redu ako je takvo iznajmljivanje pravi obiteljski smještaj, ali ako je netko napravio zgradu sa stanovima, a onda ih sve prenamijenio u apartmane, onda se tu trebamo drugačije postaviti i za takvu apartmanizaciju naplaćivati veće namete', komentirao je.

Ističe kako je ovaj grad u specifičnoj situaciji po pitanju privatnog smještaja. Na području Dubrovnika u ovom trenutku, iznio je, ima 48.000 kreveta, od čega je samo 12.000 u hotelskom smještaju, a sve ostalo pripada u različite kategorije privatnog.

'Umjesto daljnjeg nekontroliranog rasta apartmana, smatramo da je potrebno uvesti regulaciju njihovog broja po zonama, u kojima treba apsolutno onemogućiti daljnje davanje dozvola u stambenim zgradama. Nadalje, potrebno je izvršiti rekategorizaciju smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju te na taj način podupirati kvalitetu i osnaživati poduzetnike upravo u kvalitetnoj usluzi smještaja', smatra Franković.

Slična situacija je i u Zadru. On se, prema podacima Eurostata, našao na popisu europskih gradova 2022. s najvećim udjelom turista u kratkoročnom najmu.

'Kratkoročni najam vezan je uz turističku djelatnost, a Zadar kao turističko odredište spada u najpoželjnije gradove u Hrvatskoj, kako zbog sigurnosti, tako i iznimne prometne povezanosti, ali i povijesno-kulturne baštine te prirodnog okruženja. S obzirom na te činjenice, kao i nedostatak hotelskog smještaja, turistička potražnja uvjetovala je rast ponude u privatnom smještaju – obiteljskim kućama i stanovima', objašnjavaju iz Grada Zadra, napominjući da u proteklih 20-ak godina sustavno rade na izgradnji komunalne infrastrukture, uzimajući pri tome u obzir i porast broja stanovnika, odnosno turista tijekom turističke sezone.

Izmjenama Prostornog plana, dodaju, koje su u tijeku, potiče se ulaganje u gradnju hotelskog smještaja visoke kategorije koji će definirati i razinu ponude, ali i utjecati na ukupnu smještajnu ponudu i konkurentnost.

'Istim izmjenama predviđene su i mjere kojima će se strože uvjetovati daljnja izgradnja stambenih jedinica', naveli su iz Grada Zadra.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.