Dionice maloprodajnog trgovačkog lanca Studenca bit će izlistane na burzi po modelu inicijalne javne ponude (IPO). Ulagači će vjerojatno ozbiljno razmotriti i ovu mogućnost ulaganja, s obzirom na to da na našoj burzi nema dionica tvrtki iz sektora maloprodaje. Uz to, procjene govore da bi mogli dobro reagirati i zbog velikog interesa za posljednje izlistavanje, ali i državne vrijednosne papire, čiji su upisi ponovno počeli u petak.

'Pozitivni smo oko potencijalnog interesa za ovo izdanje, s obzirom na to da su protekla izazvala velik interes ulagatelja. Zagrebačka burza već duže vrijeme komunicira to da hrvatsko tržište ima velik investicijski potencijal i da sva atraktivna izdanja mogu očekivati značajan interes', rekla je za Bloomberg predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.

IPO Studenca uključivat će postojeće dionice Studenac Group SA, nizozemske kompanije koja je jedini vlasnik Studenca d.o.o. pod upravljanjem private equity fonda Enterprise Investors. Cilj je prikupiti i 80 milijuna eura bruto izdavanjem novih dionica kako bi se financirale buduće akvizicije i širenje mreže trgovina te smanjila dugovanja po EBITDA-i.

'Smatramo da je dobro vrijeme za izlazak na burzu zbog toga što je društvo ostvarilo značajnije stope rasta potaknute inflatornim okruženjem i dobrim razvojnim planom kompanije. Podržavamo svako uvrštenje na hrvatsko tržište kapitala, pogotovo kad se radi o društvu koje ima razvojni potencijal i plan rasta. Uvrštenjem će se povećati ponuda kvalitetnih papira na burzi te povećati vidljivost tržišta na globalnoj mapi. To bi potencijalno moglo dovesti do dolaska novih stranih investitora na naše tržište te bi onda eventualno kupili i druga izdanja i sudjelovanjem povećali likvidnost tržišta', pozdravila je ovu odluku Tea Pevec, voditeljica odjela istraživanja u InterCapitalu.

Organski rast

Studenac od 2018. godine, odnosno otkako su ga preuzeli Enterprise Investors, njeguje poslovnu politiku organskog rasta. Otada do kraja 2023. godine preuzeli su devet manjih trgovačkih lanaca s gotovo 700 prodavaonica u cijeloj Hrvatskoj. Trenutno upravljaju s više od 1400 trgovina, a cilj im je do 2028. godine imati ih 3400. U rujnu su preuzeli i slovenski trgovački lanac Kea, a ranije najave iz uprave te kompanije sugeriraju širenje i na druga tržišta u regiji. Uz to, atraktivni su ulagačima zbog svog formata 'susjedskih trgovina'.

'Poduzeće posluje u formatu malih dućana te cilja populaciju koja je stanovanjem u njihovoj relativnoj blizini. Taj format je sve popularniji zbog blizine, a broj poslovnica na lokalitetu ovisan je o gustoći naseljenosti područja. Studenac je tek na početku razvojne faze otvaranja novih dućana te se zato i uvrštavaju na tržište kapitala kako bi dokapitalizacijom skupili sredstva za širenje', rekla je Pevec, procjenjujući da bi dio novih prihoda Studenac mogao steći otvaranjem novih poslovnica ili novim preuzimanjima te zbog porasta kupovne moći građana, a ona se najbolje ogleda u činjenici da je potrošnja u Hrvatskoj rasla 18 mjeseci zaredom, što bi moglo nagnati buduće vlasnike na stvaranje vlastite robne marke.

Ipak, treba reći da je Studenac prvi maloprodajni lanac čije će dionice biti izlistane na Zagrebačkoj burzi još od 2013., kad su u ponudi bile dionice Konzuma. Čini se da bi još neko vrijeme mogao biti i jedini maloprodajni lanac na tržištu kapitala i to čisto zbog želje da Enterprise Investors smanji svoj udio u Studenac Groupu.

'Uvrštenje dionica na tržište kapitala značajno ovisi o strukturi vlasništva tih društava i željama tih vlasnika. Kod velikih regionalnih igrača, kao što su Lidl, Spar i Kaufland, to neće biti slučaj jer su im vlasnici u drugim domicilnim državama i upravljaju portfeljem maloprodajne mreže u Hrvatskoj iz drugih zemalja. Za druge konkurente, kao što su Plodine i Tommy, čiji su vlasnici fizičke osobe, prilikom prodaje vlasništva ili prelaska vlasništva na sljedeću generaciju moguće je uključivanje šire baze investitora u vlasništvo društva, što bi uključenjem i mirovinskih fondova moglo dovesti do uvrštenja tih društava na hrvatsko tržište kapitala. To bi za ta društva, a i za hrvatsko tržište kapitala moglo biti samo pozitivno', objasnila je glavna analitičarka InterCapitala.

Pozitivan znak

Smatra to pozitivnim jer je takav razvoj situacije znak transparentnog i dobro organiziranog društva, a ono će podlijegati svojim zakonskim obvezama, ali i jamčiti da će uprava djelovati u najboljem interesu društva i dioničara.

Procjenjuje se da će dionica Studenca, zbog ambicija vlasnika, biti dionica rasta i atraktivna ulagačima jer svojim poslovnim planovima jamče povrat ulaganja investitorima putem rasta vrijednosti dionice, a ne kroz dividende.

Osim u Zagrebu, dionice Studenca bit će ponuđene na burzi u Varšavi, što je također iznimka, s obzirom na to da nijedan portfelj dionica domaćih kompanija nije izlistan istovremeno u Zagrebu i drugdje. Time bi se trebao privući potencijalno veći broj ulagača, što je dobro za Studenac jer je poljsko tržište ipak značajno veće. Za usporedbu, Varšavska burza ima tržišnu kapitalizaciju od 361 milijardu eura dok na Zagrebačkoj burzi ona iznosi 22,4 milijarde eura.

'Lokalni institucionalni investitori dominiraju domaćim burzama i koliko su oni jaki ili aktivni, to je također pokazatelj likvidnosti neke burze. Iz IPO-a Studenca je evidentno da postoje poljski ili regionalni institucionalni investitori koji žele sudjelovati na tom izdanju pa je zbog njihove baze, koja će biti podrška izdanju, donesena i odluka društva, s financijskim savjetnicima, da uvrste Studenac na Varšavsku burzu. Domaće tržište kapitala je otvoreno u tom smislu i ima interesa za uvrštenje dionica društava drugih zemalja, no zbog veličine burze i ulaganja domaćih institucionalnih investitora do sada za to nije bilo interesa izdavatelja', ustvrdila je Pevec, dodajući da bi se ta situacija mogla vrlo skoro promijeniti, pogotovo zbog rasta imovine domaćih mirovinskih fondova.

Prema neslužbenim tržišnim špekulacijama, vrijednost Studenca procjenjuje se na između 600 i 800 milijuna eura. Konzorcij koji će biti zadužen za IPO uključuje neke od najpoznatijih financijskih institucija, među kojima su JP Morgan, Jefferies, Erste Bank i Santander Bank.