'Situacija nije kritična kao ona u Albaniji, ali nije ni sasvim idealna', otkrio je sugovornik tportala zaposlen u energetskom sustavu i vrlo dobro upoznat sa stanjem u svih 26 hrvatskih hidroelektrana.

Albanski scenarij koji spominje zvuči neveselo: prošlog tjedna objavljeno je da je tamošnja vlada naredila svim gradovima da isključe rasvjetu na javnim zgradama i ulicama kako bi se uštedjela struja. Čak 11 od 13 albanskih hidroelektrana obustavilo je rad zbog nestašice vode, čije se rezerve u tri akumulacije državne kompanije na rijeci Drim procjenjuju na 315 GWh u odnosu na prosječnih 1230 GWh. Zemlja je prisiljena kupovati struju na tržištu u inozemstvu i to će je stajati između 500 milijuna i milijarde eura, no zbog dramatičnog skoka cijena izazvanog ruskim napadom na Ukrajinu cijena bi mogla biti i veća.

Ova država gotovo je potpuno ovisna o energiji iz hidroelektrana jer nema nikakvu proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, pa posljednjih tjedana ubrzano izdaje građevinske dozvole kompanijama koje se bave solarnom i vjetroenergijom kako bi postigla koliku-toliku diversifikaciju.

'Kiše neće biti u iduća dva tjedna i stvari se samo pogoršavaju, zbog čega se moramo oslanjati na uvoz. Od danas će on biti veći od domaće proizvodnje', kazala je prošlog tjedna albanska ministrica energetike Belinda Baluku, a prenio Reuters.

Hrvatska je, kako se čini, proteklih mjeseci nešto racionalnije koristila svoje resurse i zasad nema straha od redukcija ovog tipa. 'No trebaju nam kiše jer bismo u suprotnom mogli imati problema tijekom ljeta', priznaje sugovornik tportala.

Kako proizvedenu električnu energiju nije moguće skladištiti, ona se zapravo konstantno nalazi na međunarodnom tržištu na kojemu se viškovi prodaju, a manjkovi kupuju. Procjenjuje se da Hrvatska uvozi između 15 i 20 posto svojih potreba, no istodobno ima i izvoz pa se saldo na koncu najčešće kreće oko nule. Upravo hidroelektrane izvrstan su i pouzdan izvor ekološke i jeftine energije, a proizvodnja u njima regulira se u skladu s potrebama na tržištu - noću se smanjuje, a u vršnim opterećenjima povećava, pa i prodaje na međunarodnom tržištu.

No preduvjet za to su pune akumulacije - odnosno kiša.

Tportal je od Hrvatske elektroprivrede (HEP) zatražio službene podatke o popunjenosti akumulacija i mogućnosti da nedostatak vode izazove poremećaj u proizvodnji struje. Ondje tvrde da čekaju kišu, no svejedno ne očekuju probleme.

'Zbog poremećaja na tržištu energenata i električne energije HEP je u proteklom razdoblju intenzivno koristio svoje proizvodne kapacitete, ali vodeći računa o planiranoj mjesečnoj dinamici popunjenosti akumulacijskih bazena. Prema povijesnim podacima, ožujak je mjesec u kojemu i inače vladaju nepovoljne hidrološke okolnosti. Očekujemo da će uobičajene proljetne kiše dodatno napuniti akumulacijske bazene prije ljetne povećane potrošnje električne energije. S obzirom na ukupnu okvirnu ostvarivost proizvodnje prema elektroenergetskoj bilanci, ne očekuje se poremećaj u opskrbi električnom energijom u RH', kažu u HEP-u.

Ondje otkrivaju da, ovisno o hidrološkim okolnostima pojedinih godina, proizvodnja u hidroelektranama podmiruje oko 35 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj - a s gotovo 100 posto pokriva vršnu energiju i regulacijske potrebe u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Ostale potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj pokrivaju termoelektrane (20%), polovica proizvodnje NE Krško (15%) te obnovljivi izvori u Hrvatskoj i uvoz električne energije.

'Pritom je proizvodni trošak hidroelektrana gotovo upola niži od proizvodnog troška elektrana na fosilna goriva', dodaju u ovoj državnoj kompaniji. HEP inače ima 26 hidroelektrana ukupne instalirane snage od 2293 MW.

'Naše hidroelektrane su jamac stabilnosti pogona hrvatskog elektroenergetskog sustava i pružanja obvezujućih regulacijskih usluga unutar sustava kontinentalne Europe, a ujedno su glavni obnovljivi izvor električne energije u Hrvatskoj te se njihovom proizvodnjom trguje unutar sustava jamstva podrijetla električne energije. Revitalizacijom hidroelektrana i modernizacijom sustava vođenja proizvodnog portfelja povećavamo instaliranu snagu i stupanj djelovanja hidroelektrana jačajući konkurentnost ukupne proizvodnje HEP-a, kako na domaćem, tako i na tržištu EU-a', zaključuju u Hrvatskoj elektroprivredi.