U najnovijem izdanju izvješća Svjetske banke "Europe and Central Asia Economic Update" analizirana su tržišta u nastajanju i zemlje u razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, pri čemu su iz Banke naveli da je iznenađujuće snažan oporavak u prvoj polovici ove godine potaknuo gospodarsku aktivnost, pa se trenutačno predviđa da će gospodarstvo te regije u 2021. zabilježiti rast veći od očekivanih 5,5 posto.

"Taj uzlet u regiji uvelike je potaknut snažnim oporavkom izvoza u prvoj polovici tekuće godine slijedom ponovnog buđenja aktivnosti u eurozoni i naglog rasta cijena sirovina, kao i jačanjem domaće potražnje uslijed kampanja cijepljenja i paketa potpora. Međutim, taj zamah izvoza mogao bi jenjati jer i u svijetu i u regiji svjedočimo širenju zaraznijih sojeva koronavirusa, što sputava i oporavak regionalne domaće potražnje", napisali su iz Svjetske banke.

Apostrofiraju da je snažan oporavak zabilježilo i hrvatsko gospodarstvo, pri čemu se rast BDP-a u 2021. trenutačno procjenjuje na 7,6 posto.

"Rast BDP-a u Hrvatskoj široko je rasprostranjen, a takvom su kretanju doprinijele sve komponente agregatne potražnje. Na ruku mu idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada. Snažna gospodarska aktivnost nastavila se i u trećem tromjesečju jer se turistički sektor oporavljao kudikamo brže nego što se prvobitno očekivalo", naveli su iz Banke.

Dodaju i da se očekuje, ukoliko epidemiološka situacija ostane više-manje povoljna, a mjere socijalnog distanciranja ograničene, da će se u Hrvatskoj snažan i široko rasprostranjen rast nastaviti i u razdoblju 2022. i 2023. godine.

Regionalni rast u 2022. trebao bi pak dosegnuti umjerenih 3,4 posto, jer se vanjska potražnja i cijene sirovina stabiliziraju, a ukidaju se i potpore za ublažavanje posljedica pandemije.

"Budućnost je i dalje izrazito neizvjesna s obzirom na nastavak pandemije, osobito u svjetlu nejednakosti u pristupu cjepivima i oklijevanja oko cijepljenja. Oporavak regije Europe i središnje Azije popraćen je ubrzanom inflacijom te je i nadalje izložen financijskom stresu koji bi mogao izazvati iznenadno pooštravanje uvjeta vanjskog financiranja ili nagli porast neizvjesnosti u pogledu politika i geopolitičkih napetosti", stoji u izvješću.

Potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Anna Bjerde u izjavi koja se prenosi u priopćenju rekla je da pandemija i nadalje oblikuje gospodarsku budućnost Europe i središnje Azije.

"Međutim, kako stope procijepljenosti u regiji rastu, donositelji politika sad se mogu usredotočiti na to da oporavak od pandemije bude uključiv, otporan i održiv. Stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje će ići na ruku poduzetništvu i podržavati dinamičnost privatnog sektora važno je za dugoročan rast", izjavila je.

Pandemija imala duboke i raznovrsne posljedice po poduzeća

U posebnoj analizi „Tržišno natjecanje i oporavka poduzeća nakon pandemije bolesti covid-19“, u kojoj su korišteni podaci iz istraživanja što ih je Svjetska banka provela među poduzećima (Enterpise Surveys) i njezinih istraživanja poslovnog pulsa (Business Pulse Surveys), ustanovljeno je da je pandemija imala duboke i raznovrsne posljedice po poduzeća.

Prosječno gledano, poduzeća u regiji zabilježila su znatan pad mjesečnih prihoda od prodaje i broja zaposlenih na puno radno vrijeme. U svibnju ove godine jedno od četiri poduzeća predviđalo je da će u idućih šest mjeseci kasniti s podmirenjem dospjelih obveza, a manje i mlađe tvrtke te one na čijem su čelu žene još nisu bilježile nikakav oporavak prihoda od prodaje otkako su na početku krize doživjeli pad.

Kako su napisali iz Banke, za mnoga poduzeća krize mogu biti pogubne, ali često imaju i pozitivnu stranu utoliko što se sredstva s manje produktivnih tvrtki preraspodjeljuju na one produktivnije. Primjeri koji to dokazuju postoje i u Europi i središnjoj Aziji, osobito u zemljama s konkurentnijim tržištima. Naime, poduzeća koja je prije krize krasila visoka produktivnost rada zabilježila su znatno manji pad prihoda od prodaje i broja zaposlenih od onih čija je produktivnost rada prije krize bila niska. Isto tako, bilo je izglednije da će se produktivnija poduzeća bolje prilagoditi krizi povećanjem internetske aktivnosti i rada na daljinu, stoji i analizi.

Glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Asli Demirgüç-Kunt izjavila je da tržišno natjecanje ima važnu ulogu jer je povezano s dinamičnošću, potiče tvrtke na inoviranje, učinkovitija poduzeća prisiljava na ulazak na tržište i rast, dok onim manje učinkovitijima olakšava izlazak s tržišta.

"U zemljama s konkurentnijim tržištima i snažnijim politikama zaštite tržišnog natjecanja, ta preraspodjela u korist produktivnijih poduzeća bila je još izraženija", napomenula je.

U Hrvatskoj pozamašne fiskalne potpore i moratoriji na kredite

Iz Banke apostrofiraju da su mnoge vlade provele sveobuhvatne programe potpore kako bi se žurno suočile s gospodarskim implikacijama krize. Tim programima pružena je trenutna pomoć koja je poduzeća i radnike zaštitila od najtežih posljedica. Premda se obuhvat mjera državne potpore uvelike razlikovao od jedne zemlje do druge, prosječno 50 posto poduzeća navodi da je dobilo neki oblik državne potpore kao odgovor na gospodarske posljedice pandemije. U Hrvatskoj su pozamašnim paketom fiskalnih potpora i uvođenjem odgode plaćanja kredita sačuvana radna mjesta, a spriječeni su i veći pad gospodarstva i porast siromaštva.

Sveukupno gledano, provedena istraživanja pokazuju da je primanje potpora bilo izglednije među manje produktivnim poduzećima, da je potpora u obliku odgode plaćanja i poreznih olakšica bila izglednija među većim poduzećima nego li u onim manjima i da su mjere potpore odobravane poduzećima bez obzira na njihovu razinu inovacija prije krize, utvrdili su iz Banke.

U Hrvatskoj, najviše primatelja potpore za očuvanje radnih mjesta bilo je među malim i srednjim poduzećima, dok su se veća poduzeća više oslanjanja na odgode plaćanja kredita, jamstva i nove kredite, dodali su.

Kako gospodarstva ulaze u fazu oporavka, poručili su iz Svjetske banke, bit će važno da donositelji politika u svim zemljama krenu s postupnim ukidanjem sveobuhvatnih mjera potpore čim to bude moguće i usredotoče se na promicanje konkurentnog poslovnog okruženja koje je presudno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize i dugoročan gospodarski rast.

Većina zemalja Europe i središnje Azije u mogućnosti je unaprijediti i institucionalni okvir i provedbu propisa radi stvaranja snažnog konkurentnog okruženja, što uključuje i reforme politika u cilju učinkovitijeg rješavanja nesolventnosti i sporova, lakšeg ulaska novih tvrtki na tržište i jačanja kapaciteta financijskog sektora za kreditiranje gospodarstva, zaključili su iz Banke.