Klimatske promjene mogle bi do sredine stoljeća prisiliti 216 milijuna ljudi u šest svjetskih regija da potraže novo mjesto za život u svojim zemljama, a posljedice će osjećati i istočna Europa, pokazuje studija Svjetske banke (WB)
Dugoročni utjecaj klimatskih promjena na dostupnost vode i produktivnost u poljoprivredi i rast razine mora sve će ozbiljnije ugrožavati zdravlje ljudi i njihovu sposobnost da zarađuju za život u idućim desetljećima, pokazao je drugi dio izvješća Groundswella, objavljen u ponedjeljak.
Prvi dio objavljen je 2018. i obuhvaćao je regije podsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike, a drugi je proširio obuhvat i na istočnu i središnju Aziju i Pacifik, sjevernu Afriku i istočnu Europu.
vezane vijesti
Autori su utvrdili da bi "unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama u sljedeća tri desetljeća" mogle eskalirati i najteže pogoditi "najsiromašnija i najugroženija područja" i njihov razvoj.
Najmasovnije bi unutarnje migracije do 2050. trebala zabilježiti podsaharska Afrika, s prognoziranih čak 86 milijuna migranata. Slijede istočna Azija i Pacifik sa 49 milijuna, te južna Azija sa 40 milijuna.
U istočnoj Europi i središnjoj Aziji novo mjesto za život u svojoj zemlji moglo bi potražiti po pet milijuna ljudi.
"Klimatske promjene... mogle bi natjerati ljude da u nevolji migriraju. Zemlje bi se mogle suočiti s pojavom žarišta klimatskih migracija već 2030. godine, a proces će se nakon toga intenzivirati i proširiti", objavile su u studiji voditeljice tima Kanta Rigaud i Viviane Clement.
"Još se može nešto napraviti da se to spriječi. Nema sumnje da su temeljni uvjeti za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u životima ljudi smanjenje emisija (štetnih plinova) i zeleni, otporni i inkluzivni razvoj", naglašavaju Rigaud i Clement.
Smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova i osiguravanje uključivog i otpornog razvoja moglo bi smanjiti unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama za čak 80 posto, procjenjuju autori studije.
