Sudeći po prošlogodišnjim poslovnim rezultatima, bankarski sektor među prvima je najavio izlazak Hrvatske iz recesije. Glavni signali povoljnijih vjetrova na bankarskom tržištu su osjetan rast dobiti i blago smanjenje udjela nenaplativih kredita, prvi put nakon početka krize, a što se može iščitati iz dostupnih podataka HNB-a
Uz pozitivne trendove u poslovanju, prošla godina u bankarskom sektoru obilježena je velikim kadrovskim rošadama, nastavkom konsolidacije te agresivnim rastom nekolicine malih i srednje velikih banaka.
Velika petorka pobrala vrhnje
Nakon što su im rezervacije za loše kredite u 2013. opustošile zaradu, u 2014. ukupna bruto dobit banaka povećana je za gotovo 150 posto, dostigavši 2,5 milijardi kuna. Po visini dobitka prednjačila je Zagrebačka banka te je u prošloj godini zaradila 1,5 milijardi kuna, a među prvih pet dobitaša našle su se još PBZ (821,2 milijuna kuna), Raiffeisen banka (363,78 milijuna kuna), Erste banka (266,11 milijuna kuna) i Societe General Splitska banka (249,21 milijun kuna).
Međutim nisu svim bankama cvjetale ruže. Dok je velika petorka pobrala vrhnje ostvarivši ukupno bruto dobit od 3,17 milijardi kuna, devet od 28 aktivnih banaka poslovalo je s gubitkom. Daleko najveći gubitak, od čak 632,2 milijuna kuna, pretrpjela je Hrvatska poštanska banka. Glavni krivac za negativno poslovanje HPB-a loši su krediti iz razdoblja vladavine Josipa Protege, za čije je potencijalne gubitke trebalo rezervirati više od 900 milijuna kuna. Visoko na gubitničkoj listi našle su se i Jadranska banka (-87,6 milijuna kuna), Veneto banka (-37,7 milijuna kuna) i Banka Kovanica (-17,6 milijuna kuna).
Splitska banka pretekla Hypo banku
Promatrajući veličinu imovine top 10 banaka, nije došlo do značajnijih promjena. Vodeće mjesto s aktivom od 102,6 milijardi kuna i dalje čvrsto drži Zagrebačka banka, a slijedi PBZ sa 69,1 milijardom kuna aktive. Razmak između vodeće dvije banke smanjio se jer je imovina ZABA-e smanjena za četiri posto dok je PBZ-u porasla za pet posto.
Treće mjesto drži Erste banka s imovinom vrijednom 60,2 milijarde kuna, a četvrta je i dalje Raiffeisen banka, unatoč smanjenju imovine od 4,8 posto (na 31,4 milijarde kuna).
Zahvaljujući rastu imovine od 5,3 posto (na 28,8 milijardi kuna), na peto mjesto probila se Societe General Splitska banka, potisnuvši Hypo banku, čija se aktiva smanjila za 5,6 posto (na 28,4 milijarde kuna). Među top deset banaka najveći rast aktive, od čak 15,5 posto, bilježi OTP banka, a ona je prošle godine preuzela banku Popolare Croatia.
U konkurenciji svih 28 banaka epitet prve 'gazele' ponijela je Kentbank, čija je imovina uzletjela za 32,8 posto, na 1,2 milijarde kuna. Uz podršku turskog vlasnika, ova banka već drugu godinu bilježi najbrži rast aktive. U prošloj godini dostigla je 22. mjesto na rang listi, ali s još uvijek vrlo malim udjelom, od svega 0,29 posto, u ukupnoj aktivi bankarskog sustava. Uz OTP banku i Kentbak, dvoznamenkasti postotni rast imovine ostvarile su Sberbank (+10,82 posto), Croatia banka (+15,61 posto), Karlovačka banka (10,56 posto), Vaba banka (+10,98 posto) i Primorska banka (+22,9 posto).
Velika smjena direktora
Prošlu godinu bankarsku scenu obilježile su velike promjene u upravljačkim strukturama, a smjena predsjednika uprave dogodila se u čak 11 banaka. Dugogodišnjeg šefa Zagrebačke banke zamijenio je Miljenko Živaljić, u Raiffeisen banci Zdenka Adrovića zamijenio je Michael Georg Muller, na mjesto Markusa Ferstla u Hypo Alpe Adria banci došla je Tea Martinčić, u HPB-u je po nalogu Vlade Tomislav Vuić zamijenio Čedu Maletića, a vođenje Kreditne banke Zagreb od Ante Gašparovića preuzeo je Boris Zadro.
Val promjena u upravama zahvatio je i manje banke. Nove predsjednike uprava dobile su Jadranska banka (Franjo Filipović), Karlovačka banka (Željka Surać), Partner banka (Petar Repušić), Kentbank (Ivo Bilić), Banka Kovanica (Nicola Ceccaroli) i Štedbanka (Constantin Cesnovar).
Nastavak konsolidacije
Prošle godine su sa scene nestale dvije banke, čime je nastavljen trend smanjivanja broja kreditnih institucija. S radom je prestala Nava banka, nad kojom je krajem godine pokrenut stečajni postupak, a Banco Popolare Croatia pripojena je OTP banci. Po svemu sudeći, proces konsolidacije bankarskog sustava nastavit će se i ove godine. Spajanje su već najavile Podravska banka i Kreditna banka Zagreb, a one drže 11. i 12. mjesto rang liste po veličini aktive. Kapitalnu injekciju od pola milijarde kuna traži Hrvatska poštanska banka te bi uskoro mogla dobiti i novog vlasnika.
Hoće li banke ove godine uspjeti zadržati pozitivne trendove, ovisit će to prije svega o kretanjima u realnom gospodarstvu, a ona će određivati razinu loših kredita i trošak rezervacija.
