Češka grupacija CI Industries pokazuje velike ambicije za proboj na hrvatsko tržište. Nakon kupovine slavonskobrodskog Đure Đakovića i dvije ponude za kupnju Uljanika u stečaju, želi zagospodariti i Lukom Rijeka. Poslije objave ponude za preuzimanje oglasili su se menadžment i radnici jer nisu oduševljeni time
Češka tvrtka Port Acquisitions, povezana s grupacijom CI Industries, objavila je prošlog tjedna javnu ponudu za preuzimanje Luke Rijeka nakon što su prethodno otkupili 33,73 posto vlasničkog udjela od poljskog OT Logisticsa i investicijskog fonda Fundusz Ekspansji Zagranicznej.
Potencijalni preuzimatelj najveće hrvatske luke je holding koji djeluje na europskim tržištima željezničkog prometa, recikliranja sirovine i energije. Riječ je o jednoj od brojnih kompanija Jaroslava Strnada, jednog od najmoćnijih čeških poslovnih ljudi koji je poslovnu karijeru počeo devedesetih vodeći odlagalište otpada, no brzo se okrenuo biznisu s oružjem preprodavajući otpisanu sovjetsku vojnu opremu.
vezane vijesti
Strnadovi poslovi tijekom godina izrasli su u golem konglomerat koji danas broji stotinjak kompanija i glavni je češki proizvođač vojne opreme. Njegove tvrtke zapošljavaju oko 12.500 tisuća radnika, a godišnji prihodi dosežu im dvije milijarde eura. Posljednjih godina trudi se usmjeriti i u druge djelatnosti, posebno u radarsku tehnologiju i željeznicu.
Oko Strnadova poslovnog carstva vežu se brojne kontroverze. U nizu članaka 'War dog millionaire', objavljenim 2018. godine na istraživačkoj platformi OCCRP, na kojoj objavljuju poznati svjetski istraživački novinari, analizirani su njegovi biznisi u Albaniji, Makedoniji i Srbiji.
Kako se navodi, ono što im je zajedničko to je da se pretežno odvijaju u sivim zonama stečajeva i rubnih privatizacija vojno-industrijskog kompleksa te da su u njih često uključeni kontroverzni lokalni likovi povezani s kriminalom i tajnim službama.
Češki industrijalac sudjelovao je u Hrvatskoj u spašavanju posrnulog slavonskobrodskog diva Đure Đakovića, a pokazao je i interes za preuzimanje pulskog Uljanika, brodogradilišta koje je prije nekoliko godina završilo u stečaju.
U pogledu strateških planova za Luku Rijeka, iz češkog holdinga navode tri važna cilja: povećanje prekrcajnog tereta godišnje za najmanje 10 posto, rast kontejnerskog prometa za najmanje 10 do 15 posto godišnje te povećanje lučkih kapaciteta s postojećih cca 10 milijuna tona suhog tereta na cca 20 milijuna tona. Najavljuju i unapređenje upravljanja uspostavljanjem novog modela u kojem bi primarni naglasak bio na operativnim ulogama izvršnih direktora.
Planovi češkog ulagača nisu naišli na odobravanje aktualnog menadžmenta riječke luke i radnika. U očitovanju, objavljenom u četvrtak, Uprava je oštro kritizirala objavljene planove češke kompanije.
Menadžment riječke luke ističe da očekivanja snažnog rasta prometa nisu obrazložena konkretnim mjerama. U pogledu kontejnerskog prometa naglašavaju da Luka Rijeka nije koncesionar kontejnerskog terminala u kontejnerskom prometu. Što se tiče povećanja lučkih kapaciteta, Uprava navodi da nije predstavljen nikakav plan koji bi mogao dovesti do realizacije navedenih ciljeva.
Pritom upozoravaju da se planovi češkog ulagača temelje isključivo na pretpostavci izgradnje nizinske željezničke pruge, na koju niti ponuditelj, a ni Luka Rijeka ne mogu utjecati ni na koji način.
'Dakle kao glavni uvjet za povećanje lučkih kapaciteta navodi se izgradnja nizinske pruge, a koja nije ni blizu početka. Stoga je neutemeljeno navodno povećanje kapaciteta na 60 milijuna tona tereta do kraja koncesijskog ugovora', zaključuje Uprava.
Dodaju da ponuditelj navodi da će se povećanje kapaciteta provesti kroz planirana ulaganja, ali nigdje ne specificira konkretne iznose, dinamiku i način na koji bi se provela ta ulaganja.
Uprava sumnja i u kompetencije ponuditelja za upravljanje lukom. Smatraju da znanje koje ponuditelj navodno ima u pogledu upravljanja lukom ne predstavlja tehnološko znanje i iskustvo za provedbu već usvojenih poslovnih planova društva.
Stajališta Uprave podržali su i predstavnici radnika. U priopćenju, u kojem navode da nisu suglasni s ponudom, ističu da se u pogledu budućeg poslovanja ponuda temelji isključivo na paušalnim procjenama i pretpostavkama.
Radnički predstavnici zabrinuti su zato što ponuditelj ne obrazlaže mišljenje o strateškim planovima i mogućim posljedicama na razvoj Luke Rijeka, politiku zapošljavanja i radno-pravni status.
'U ponudi je navedeno da ista neće imati značajnog utjecaja na radno-pravni status radnika, što je proturječno novom modelu upravljanja lukom koji je najavio ponuditelj, a koji uključuje i određene izmjene u sistematizaciji radnih mjesta', navode predstavnici radnika.
Izražavaju posebnu zabrinutost jer je češka tvrtka prije podnošenja ponude za preuzimanje već objavila oglas za predsjednika uprave društva, iako kao dioničar ne može utjecati na izbor članova uprave, niti je ovlaštena imenovati člana uprave.
Negativno stajalište menadžmenta i radnika Strnadovoj će kompaniji otežati realizaciju preuzimanja. Da bi dostigli većinski udjel u vlasništvu, Česi trebaju otkupiti najmanje 15,58 posto dionica riječke luke, a to ne mogu postići ako im dionice ne proda barem jedan od većih dioničara koji drže iznad pet posto vlasništva.
Uspjeh ponude ovisi o odazivu države, koja putem CERP-a drži kontrolni paket od 25 posto, i tri obvezna mirovinska fonda (AZ, PBZ CO, Erste plavi), koji zajedno imaju 29,4 posto dionica. Prema neslužbenim informacijama, država se ne želi povući iz Luke Rijeka.
Malo je vjerojatno da će i mirovinci prihvatiti ponudu s obzirom na činjenicu da Česi nisu ponudili nikakvu premiju na tržišnu cijenu dionice. Naime ponuđena cijena od 8,40 eura za dionicu odražava tromjesečni prosjek tržišne cijene na Zagrebačkoj burzi prije nastanka obveze za objavu ponude za preuzimanje te predstavlja zakonski minimum koji su morali ponuditi dioničarima.
