Turska je u travnju podnijela zahtjev za registraciju naziva doner kao specijaliteta sa zaštićenim geografskim porijeklom, što znači da bi oznaku 'doner kebab' u cijeloj Europi mogli koristiti samo oni koji proizvode kebab u skladu s proizvodnim metodama i specifikacijama za meso.

Njemačka tvrdi da bi to stvorilo velike birokratske prepreke i dodatno poskupjelo najpopularniji fast food u zemlji. Budući da je tzv. doner inflacija u Njemačkoj postala tema troškova života o kojoj se u toj zemlji već tjednima raspravlja, Berlin je uložio svoj veto neposredno prije europskog roka u srijedu, piše Guardian.

U zahtjevu Ankare stoji kako bi doner kebab morao imati sljedeće specifikacije: komadi miješanog goveđeg i janjećeg mesa vodoravno narezani na komadiće debljine od 3 do 5 mm. To ne bi eliminiralo pileći kebab, no on ne bi mogao imati status donera, dok bi svako mljeveno meso, koje često znamo viđati i u našim kebabdžinicama, bilo zabranjeno.

Međunarodna doner federacija iz Istanbula odredila je i precizne specifikacije kad je riječ o starosti životinja čije se meso koristi u proizvodnji kebaba, noževima te začinima za mariniranje mesa. U prijavi europskim institucijama navode kako je kebab 'sastavni dio turske kulinarske baštine'.

U Njemačkoj se godišnje proda kebaba u vrijednosti od 7 milijardi eura godišnje. Procjenjuje se da svaki treći Nijemac pojede barem jedan doner mjesečno, no to sve jače udara na njihove novčanike.

Kako je i tportal nedavno pisao, političari ekstremno lijeve stranke Die Linke pozvali su premijera Olafa Scholza da simbolički ograniči cijenu kebaba, nakon što je ona s 4 eura prije samo dvije godine porasla na 10 eura.

Ako Turska uspije u svom pokušaju registracije, nova pravila bi imala 'katastrofalne posljedice za gastronomske tvrtke, kao i za potrošače', rekla je njemačkim medijima Ingrid Hartges, čelnica njemačkog udruženja hotela i restorana.

Dodala je da nema potrebe da se EU miješa u doner kebab, koji već potpada pod "jasne i detaljne" nacionalne standarde postavljene 1992.

Novi europski propisi predstavljali bi 'intervenciju na njemačkom tržištu s opipljivim gospodarskim učinkom', stoji u izjavi koju je za njemačko izdanje Politica dalo ministarstvo poljoprivrede koje vodi Cem Özdemir, zeleni političar turskih korijena.

'To je napad na kulturni identitet Njemačke', rekao je berlinski sociolog Eberhard Seidel, koji je napisao knjigu o povijesti donera, u dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Dvije zemlje sada imaju šest mjeseci da pronađu kompromis, inače će Europska komisija morati donijeti odluku o sporu. Iako Turska ne pripada Europskoj uniji, treće zemlje mogu registrirati proizvode za zaštitu u bloku.