Sa svojih 239 metara visine, Landmark Pinnacle u Londonu bit će najviši stambeni toranj u Velikoj Britaniji. U njegovoj gradnji, koja je u završnoj fazi, sudjeluje i hrvatska tvrtka KFK. Tvrtka sa sjedištem u Rugvici pored Zagreba spada među najveće proizvođače aluminijsko-staklenih pročelja na svijetu. U široj javnosti malo je poznata zbog specifičnosti svog posla, a možda još više zbog samozatajnosti vlasnika Marka Rašića
Toranj Landmark Pinnacle nalazi se u poslovnoj četvrti Canary Wharfu. Cijene u tom dijelu Londona među najvišima su u Velikoj Britaniji, a mnoge financijske i medijske tvrtke ondje imaju svoje središte.
Neboder će imati 75 katova s čak 752 stana. Njihova cijena, prema pisanju engleskih medija, kretat će se od 480.000 funti pa sve do četiri milijuna funti za penthouse. Vlasnik tornja je tvrtka Chalegrove Properties.
vezane vijesti
Prvi stanovnici uselit će se u Landmark Pinnacle u drugom dijelu 2020. Kad projekt bude završen, na raspolaganju će im biti krovni vrt, na 56. katu imat će dnevni boravak, teretanu, restoran i simulator golfa, dok će se na 27. katu nalaziti zatvoreni park. U prizemlju će imati i privatno kino.
Hrvatski KFK zadužen je za izradu i montažu pročelja površine oko 38.000 metara kvadratnih. Pokušali smo doznati više detalja o poslu (broj radnika, vrijednost ugovora i ostalo) u tvrtki, ali do zaključenja ovog teksta nisu nam odgovorili na upit.
Inače, KFK i njegov vlasnik Marko Rašić nisu skloni istupima u medijima, a nije da se nemaju čime hvaliti.
Popis stranih i domaćih građevina na kojima su dosad radili je impresivan. KFK-ova pročelja nalaze se na zračnoj luci u Frankfurtu, na Muzeju za umjetnost i dizajn u New Yorku, na Zračnoj luci Franjo Tuđman, na neboderu VMD-a u Zagrebu, na tornju Martin Tower visine 70 metara u Frankfurter City Westu, na sportskoj dvorani 'Krešimir Ćosić' u Zadru itd.
Impresivno je i sjedište te proizvodni pogoni KFK u Rugvici na istočnom ulazu u Zagreb. Obloženi staklom i metalom, plijene pažnju vozača na autocesti A3.
Rašić je pokrenuo biznis 1997. godine sa samo nekoliko zaposlenih. Prije 15-ak godina okrenuo se izvozu, što se pokazalo dobitnom kartom. Tvrtka je izrasla u međunarodnog igrača s poslovnicama u Njemačkoj, Sloveniji, Austriji i Velikoj Britaniji.
KFK trenutno zapošljava više od 300 radnika. Prošlu godinu završili su s 319 milijuna kuna prihoda i 22,3 milijuna kuna dobiti. Oko 80 posto prometa tvrtka napravi na inozemnom tržištu, i to većinom u SAD-u i Velikoj Britaniji. Na zapadnim su tržištima konkurentni jer nude kompletan paket: od vođenja projekata, projektnog ureda, dizajna, proizvodnje do ugradnje i konzaltinga.
Zadnji KFK-ov investicijski ciklus vrijedio je oko 150 milijuna kuna, a dio ulaganja poduprla je i Europska unija u sklopu svojeg Fonda za regionalni razvoj, iz kojega mu je odobreno gotovo 15 milijuna kuna nepovratne potpore. Odobrenim projektom Europske unije nabavljeno je 30-ak strojeva i ostale opreme te softvera.
O osnivaču KFK-u zna se samo da je posavski Hrvat iz Dervente. Njegovo ime može se pronaći među zakladnicima Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Nikad nije dao nijednu izjavu hrvatskim medijima, a nemoguće je pronaći i njegovu fotografiju.
Preda Sudskom registru, direktori KFK su Mato Karlović i Emil Krajcarek.
