Većina prekršitelja su poduzetnici iz sektora građevinarstva, ugostiteljstva i trgovine, objavio je Državni inspektorat. Ovog proljeća, pred početak turističke sezone na Jadranu i građevinskih radova diljem zemlje, poslodavci i njihove udruge upozoravali su na kronični manjak radnika, koji se sad već uvoze i iz Nepala, no unatoč njihovom manjku, velik broj poslodavaca još im ne isplaćuje ni minimalnu plaću te doprinose za mirovinsko i zdravstveno.

Upitali smo ključne poslodavačke i strukovne udruge, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru, kako komentiraju činjenicu da u Hrvatskoj 1860 ljudi radi bez plaće (a to su samo oni za koje zna Državni inspektorat) i dolaze li zbog ovakvog kriminala nekih na loš glas svi poslodavci, čime se samo otežava potraga za radnicima.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori poručuju kako to neće komentirati, dok u Hrvatskoj obrtničkoj komori kažu kako je neisplata plaće radniku za svaku osudu te takve prakse država mora sankcionirati.

Hrvatska obrtnička komora pozdravila je osnivanje objedinjenog Državnog inspektorata ove godine, a odmah potom je s glavnim državnim inspektorom održan sastanak kako bi se istaknuli problemi koje su zbog načina rada inspektora imali gospodarstvenici. Složili su se u tome da je cilj i inspektorata i poštenih poduzetnika da sve funkcionira sukladno propisima, tako da je postupanje koje je najavljeno, a to su prevencija, edukacija, pa tek za one koji nisu primijenili sugestije – mjera, nagovještaj partnerskog odnosa koji su dugo očekivali.

'I mi obrtnici ugroženi smo onima koji ne poštuju zakon i rade na crno. Nama je to nelojalna konkurencija te smanjeni prihod i problem u poslovanju. Moram napomenuti da se i velik dio poštenih poslodavaca još uvijek bori s naplatom potraživanja za odrađene poslove pa ipak nekako ispunjavaju svoje obveze prema radnicima', kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik obrtničke komore.

Ranogajec kaže da je mogućnost isplate veće plaće problem svih poslodavaca, ali i da se zbog nedostatka radnika javljaju ucjene poslodavaca.

'U svakom slučaju, rješenje je da država smanji davanja na neto plaću. To je već poznato traženje Hrvatske obrtničke komore i takva bi mjera koristila cjelokupnom gospodarstvu. Mišljenja sam da ne postoji poslodavac koji svom dobrom i vrijednom radniku ne bi povisio plaću da za isto ima mogućnost, a da pritom ne ugrozi vlastito poslovanje i tako dovede u pitanje i sigurnost radnog odnosa tog istog radnika i njegovih kolega', zaključio je.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), za tportal kaže da sindikat ima uvid u stanje na terenu samo tamo gdje ima sindikalne podružnice, pa uz slučajeve 3. maja i Uljanika nisu imali slučajeve problema isplata plaća.

'Vjerojatno je riječ o malim poslodavcima i obrtnicima te nemamo više osjećaj da je neisplata plaća velik problem. Ono što nam je problem je mjera o neoporezivom isplatu gotovine u obliku naknade radnicima, uvedena tijekom zadnjeg kruga porezne reforme', kaže nam Novosel i objašnjava zašto:

'Tih neoporezivih 5000 kuna, koji se koriste za 'nagrade', omogućili su nizu poslodavaca da si pokriju sivu zonu koju su prije imali. Ta je mjera omogućila poslodavcima da radnicima ne dižu bruto plaće, nego im daju gotovinu. To je najveći problem i predlagali smo ministru financija Zdravku Mariću da ukine tu mjeru.'

Novosel predlaže Državnom inspektoratu da se pozabavi isplatom plaća i po proširenim kolektivnim ugovorima u ugostiteljstvu i turizmu te građevinarstvu jer, kaže, tu imaju najbolje šanse za punjenje državnog proračuna. 'Radnici su zakinuti, kao i državni proračun, pa ne znam zašto inspektori ne kontroliraju tamo gdje se ima što pronaći', zaključio je Novosel.