Najviše ukrajinskih izbjeglica primile su Njemačka, Poljska i Češka. U Njemačkoj je smješteno 1,24 milijuna izbjeglica što čini 28,9 posto ukupnog broja izbjeglica. U Poljskoj je utočište našlo 955.000 ukrajinskih izbjeglica (22,3 posto), a u Češkoj 369.000 (8,6 posto).

U Hrvatskoj je utočište našlo 22.900 izbjeglica iz ratom zahvaćene Ukrajine.

U usporedbi s krajem listopada 2023. najveći apsolutni porast broja korisnika zabilježen je u Njemačkoj (+20 595), Češkoj (+4 880) i Norveškoj (+4 180).

S druge strane, broj korisnika blago je smanjen u četiri zemlje, i to u Poljskoj (-5 510 osoba), Italiji (-160 osoba), Francuskoj (-125 osoba), i Luksemburgu (-15 osoba).

Podaci se odnose na dodjelu statusa privremene zaštite na temelju Provedbene odluke Vijeća 2022/382 od 4. ožujka 2022. kojom se utvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine zbog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i učinak uvođenja privremene zaštite.

Dana 28. rujna 2023. Europsko vijeće složilo se produžiti privremenu zaštitu za ljude koji bježe od ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine od 4. ožujka 2024. do 4. ožujka 2025.

Krajem studenog državljani Ukrajine predstavljali su više od 98 posto korisnika privremene zaštite. Odrasle žene činile su gotovo polovicu (46,3 posto) korisnika privremene zaštite u EU. Djeca su činila gotovo jednu trećinu (33,3 posto), dok su odrasli muškarci činili nešto više od petine (20,4 posto) ukupnog broja.