Institut je, kaže Granić, izrastao u regionalno značajnu ustanovu koja sudjeluje u planiranju i razvoju gotovo svih energetskih projekata u regiji, ali i šire, primjerice u Gruziji, Ukrajini, Turskoj i Južnoj Africi.

Ukupni godišnji promet EIHP, koji je neprofitna ustanova, kreće se prema riječima njegovog čelnog čovjeka oko tri milijuna eura i ostvaruje se ekspertizom u raznim područjima energetike - elektroenergetici, nafti, plinu i obnovljivim izvorima energije.

Posebnim uspjehom Instituta Granić drži izbor za konzultanta Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, a taj status EIHP je izborio na međunarodnom natječaju.

Granić je spomenuo i druge aktivnosti Instituta među kojima su izobrazba stručnjaka za energetsko certificiranje zgrada te sudjelovanje u projektima financiranim sredstvima Europske unije.

U osvrtu na proces donošenja novog zakona o tržištu električne energije rekao je da prijedlog tog zakona, koji je izradio EIHP, slijedi smjerice EU-a kojima su glavni ciljevi zaštita kupaca i sprečavanje monopola. Naglašava da će novi zakon biti zakon o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije, s pravilom slobodnog izbora opskrbljivača te bez utjecaja politike na proizvodnju, trgovinu i opskrbu električnom energijom.

Prijedlog EIHP-a pretpostavlja tržišne cijene osim za opskrbu u okviru univerzalne usluge za kućanstva i male krajnje kupce. Pritom bi se izbor opskrbljivača za univerzalnu uslugu birao na natječaju.

Granić je na današnjem susretu s novinarima iznio i nekoliko projekcija o mogućnosti razvoja pametnih mreža koje bi se koristile za automatsko i daljinsko očitanje potrošnje struje, plina, vode i topline te ocijenio da sadašnje stanje infrastrukture nije pogodno za takve zahvate, ali da bi poslovni interesi to mogli promijeniti.

Dio susreta čelništva EIHP-a s novinarima bilo je i predstavljanje električnog automobila jednog francuskog proizvođača. Prema Granićevoj procjeni, u Hrvatskoj će 2020. godine biti najmanje pet tisuća električnih automobila.