U javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita Udruga Franak predlaže realizaciju projekta subvencije s kunskim kreditima bez valutne klauzule kako bi se buduće dužnike zaštitilo od valutnog rizika. Također predlaže i promjenu predloženog modela subvencioniranja tako da se prihvati model subvencioniranja cijeloga iznosa kamate umjesto subvencioniranja pola otplatnog obroka
To bi značilo da dužnik tijekom prve četiri godine otplate otplaćuje samo dio glavnice u anuitetu, uz mogućnost produljenja vremena subvencije za dvije godine za svako novorođeno dijete, odnosno za jednu godinu ako je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva osoba s utvrđenim invaliditetom.
Osim toga, Udruga Frank predlaže da se subvencioniranje ne ograničava minimalnim rokom otplate na 15 godina, jer u njihovu modelu nije moguće zlorabiti subvenciju kao što je to moguće kada bi se subvencioniralo polovicu anuiteta.
U Udruzi smatraju da model koji predlaže Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja više pogoduje bankama, jer u dugoročnijim kreditima banke imaju daleko veću zaradu na kamatama. Ističu da bi njihov model omogućio da subvenciju koriste i građani kojima nisu potrebna velika sredstva za kupnju prve nekretnine (npr. ako imaju dio ušteđenih sredstava, ako ulažu u povećanje stambenog prostora ili ako se radi o jeftinijim nekretninama) pa ih se ne bi primoralo da bespotrebno uzimaju kredit na dulji rok otplate.
Na taj način bi se sredstva subvencije efektivnije iskoristila jer bi se smanjio ukupni trošak kamata pa bi zato mjeru moglo koristiti više građana, što bi imalo veći pozitivni efekt po državni proračun zbog veće naplate PDV-a i poreza na nekretnine, čime bi i sama subvencija bila isplativija za državu. Umjesto ograničavanja maksimalne kamatne stope iz Nacrta, Udruga Franak predložila je ograničavanje maksimalne kamatne stope na prvih 10 godina otplate za kredite do 20 godina otplate te na prvih 15 godina otplate za kredite preko 20 godina otplate.
Takav prijedlog, kada bi se usvojio, zaštitio bi buduće dužnike od kamatnog rizika, a posljedično njihove obitelji od egzistencijalnog rizika.
'To nije nikakav problem za banke, jer smo svjedoci da danas banke na tržištu nude fiksne kamatne stope na rok od 15 godina, a neke stambene štedionice čak i na dulji rok. Država u slučaju subvencioniranja mora zahtijevati od banaka da snose dio rizika, pogotovo kad je riječ o kamatnom riziku, a ne kao sada većinu rizika svaljivati na leđa dužnika', ističu u Udruzi Franak.
Također apeliraju na vlast da razmisli i o nekim drugim mjerama potpore svim dužnicima koji imaju stambene kredite te da se razmisli o ponovnom propisivanju poreznih olakšica za plaćene kamate po stambenom kreditu.
