Božo Prka smatra da u skoroj budućnosti neće doći do željenog snižavanja kamatnih stopa u našim bankama na razinu kamata kakve su u EU-u, zbog prilagođavanja banaka globalnom bankarskom sporazumu Basel III. Taj protokol propisuje vrlo visoke zahtjeve što se tiče rezervi kapitala, ne samo količine, nego i likvidnosti - banke će morati u rezervama kod središnje banke držati veću količinu aktive, primjerice u zlatu ili gotovini, koje im ne donosi kamatu.

Slično stav iznio je nedavno Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, koji je kazao da ulaskom u EU neće doći do automatskog smanjivanja kamatnih stopa na kredite. Kamatne stope će se postupno smanjivati, ali dinamika će ovisiti o fiskalnoj konsolidaciji i približavanju eurozoni.

Objašnjavajući zahtjeve koje Basel III stavlja pred banke, Prka je kazao da su u PBZ-u već izradili sustav internog kreditnog rejtinga, vrlo sličan S&P-ju, pa će svaka kategorija klijenata imati svoju premiju na rizik koja utječe na cijenu kredita.

'Brine me što je hrvatski realni sektor nespreman za nova pravila.Većina poduzeća u krizi je izgubila prihode i kapital, smanjila novčani tijek i povećala dugove. Uz sve te probleme dolazi i novi Zakon o financijskom poslovanju koji skraćuje rokove plaćanja na 30 dana. To mi se čini poželjno, ali neprovedivo, u Italiji su rokovi plaćanja među poduzećima 150 dana', rekao je Prka u utorak na Forumu 'Razgovori o Europi', koji je organizirao ZŠEM.

Šef PBZ-a kaže da je oko 20 posto hrvatskih poduzeća kreditno nesposobno, primjenjujući kriterij odnosa duga i EBIT-a (dobit prije poreza i kamata).