Poziv ministra Vilija Beroša umirovljenim liječnicima da se profesionalno angažiraju u borbi protiv epidemije ponovno je aktualizirao pitanje duljeg ostanka u svijetu rada, nakon što je odnedavno omogućeno zapošljavanje umirovljenika uz zadržavanje mirovine. Provjerili smo kako je koronakriza utjecala na radno aktiviranje umirovljenika i otkrili zanimljive trendove
Mirovinskom reformom od početka prošle godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine. Nakon zakonskih izmjena naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a najviše ih se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i prerađivačkoj industriji.
Pozitivan trend nastavljen je i tijekom ove godine, u kojoj je broj radno aktivnih umirovljenika povećan za 1400. Krajem rujna na pola radnog vremena bilo je zaposleno 13.208 umirovljenika, što je 12 posto više nego krajem prošle godine. Zanimljivo je da rastući trend zapošljavanja umirovljenika nije poremetila ni koronakriza.
vezane vijesti
Naime i nakon izbijanja epidemije početkom ožujka kontinuirano je raslo zapošljavanje penzionera, i to sve do kraja kolovoza, kada je dostignuta rekordna brojka (13.516).
U rujnu je zabilježen blag pad zaposlenosti, što se može pripisati završetku turističke sezone. Međutim novi val zapošljavanja umirovljenika počeo je u listopadu nakon što je upućen apel umirovljenim liječnicima da pomognu borbi protiv epidemije koronavirusa.
Najviše zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena je u trgovini te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a slijede prerađivačka industrija, građevinarstvo i zdravstvo.
Kada je riječ o zanimanjima, najviše aktivnih umirovljenika dolazi iz redova stručnjaka i znanstvenika koji mogu dobro naplatiti svoje znanje i iskustvo. Među zaposlenim umirovljenicima su i brojni poduzetnici koji nastavljaju voditi posao i nakon odlaska u mirovinu.
Osim umirovljenika sa starosnom mirovinom, pravo zapošljavanja imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu birati rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Branitelji mogu raditi, kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), mogu raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.
S druge strane, pravo rada uz mirovinu nema oko 200.000 korisnika obiteljske mirovine dok se onima s najnižom mirovinom ona umanjuje u slučaju zaposlenja.
Osim što povratkom u svijet rada mogu povećati kućni budžet, osnovno zapošljavanje umirovljenicima omogućuje veća buduća primanja. Naime nakon što odradi najmanje godinu dana, korisnik prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti pravo na povećanje mirovine kroz ponovni izračun mirovinskih prava.
