Krajem prošle godine u radnom odnosu bilo je oko 5000 umirovljenika, a nakon uvođenja poticajnih uvjeta za duži ostanak u svijetu rada taj bi se broj mogao znatno povećati. Ako i vi razmišljajte o novom radnom angažmanu, proučite tportalov vodič za rad uz mirovinu
Prema procjenama Lazara Grujića, predsjednika Stranke umirovljenika, u svijet rada moglo bi se vratiti čak 300.000 umirovljenika. Da je tržište rada otvoreno za 'veterane', potvrđuju i poslodavci te u nedostatku radne snage sve češće otvaraju natječaje za umirovljenike. Hrvatski umirovljenici najčešće rade u stručnim i znanstvenim djelatnostima te u zdravstvu i trgovini.
Mogućnost zaposlenja umirovljenika uz zadržavanje prava na isplatu mirovine uvedena je 2014. godine. Tada je to omogućeno samo korisnicima punih starosnih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima, i to uz uvjet da zasnivaju radni odnos do polovice punog radnog vremena (4 sata).
vezane vijesti
Mirovinskom reformom, tj. poticanjem ponovnog radnog aktiviranja obuhvaćen je širi krug umirovljenika, a uvedene su i neke dodatne pogodnosti.
Po novim pravilima, zaposliti se do četiri sata te primati punu mirovinu možete i ako ste korisnik prijevremene starosne mirovne, korisnik starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike (osobe s minimalno 60 godina života i 41 godinu staža) ili korisnik mirovine prema posebnim propisima (policija, vojska, branitelji). Punu mirovinu možete primati i ako povremeno radite na ugovor o djelu ili za autorski honorar.
Bilo da je riječ o radnom odnosu, bilo honorarnom poslu, poslodavci radno aktivnim umirovljenicima uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje. Stoga oni imaju pravo na povećanje mirovine kada skupe najmanje godinu dana radnog staža. Primjerice, ako radite polovinu radnog vremena, nakon dvije godine takvog radnog odnosa ostvarujete pravo na korekciju mirovine.
Nova mirovina određuje se uz isti polazni faktor, ali zbog uplaćenih doprinosa i duljeg staža veća je od prvobitno određene.
Pravo na rad uz mirovinu možete ostvariti i kao korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad), ali uz ponešto drugačija pravila. U tom slučaju ako uđete u radni odnos ili počnete obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, mirovina će vam se umanjiti za 50 posto.
Za određene kategorije umirovljenika zadržane su restriktivne zakonske odredbe. Tako se u slučaju zaposlenja (neovisno o trajanju radnog vremena) mirovina obustavlja korisnicima invalidske mirovine ostvarene zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad). Također, ako pripadate ovoj skupini umirovljenika i želite se zaposliti, prethodno morate proći obvezni kontrolni pregled. Ukoliko se njime utvrdi da vam se zdravstveno stanje poboljšalo, gubite pravo na invalidsku mirovinu.
Pravo na zadržavanje mirovine u slučaju zaposlenja nemaju ni korisnici obiteljske mirovine. Isplata mirovine obustavlja se i drugim kategorijama umirovljenika ako uđu u klasični radni odnos na duže od pola radnog vremena s izuzetkom umirovljenika prema posebnim propisima (policija, vojska, branitelji), koji u tom slučaju imaju pravo na isplatu 50 posto mirovine.
