Mirovinski fondovi u koje obvezne doprinose uplaćuje 1,93 milijuna Hrvata lani su preživjeli jednu od najlošijih godina. Prosječni prinosi mjereni indeksom Mirex u 2018. kretali su se od 0,84 posto do 2,94 posto, ovisno o kategoriji, a dva 'mirovinca' završila su godinu u minusu
Za slabe rezultate 'mirovinaca' krive su turbulencije na dioničkim tržištima, ali i slabije zarade na državnim obveznicama.
'Na prinose u 2018. godini utjecala su svakako kretanja na domaćim, regionalnim i globalnim dioničkim tržištima koja su imala značajne gubitke. DAX je u 2018. ostvario gubitak od 18,26 posto, S&P500 gubitak od 6,24 posto, a globalni dionički indeks MSCI WORLD gubitak od 10,44 posto. Domaći dionički indeks CROBEX izgubio je 5,1 posto vrijednosti', ističu iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) za tportal.
Napominju da su glavni razlozi negativnih kretanja na dioničkim tržištima trgovinski rat SAD-a i Kine, očekivanje usporavanja globalnog gospodarskog rasta, negativan utjecaj geopolitike na globalna gospodarska kretanja te nemogućnost dogovora oko Brexita. Pritom naglašavaju da su domaći mirovinski fondovi ipak poslovali sa zaradom, za razliku od regionalnih, koji su većinom ostvarili negativne prinose.
vezane vijesti
Nepovoljni trendovi na dioničkim tržištima najviše su pogodili fondove kategorije A, koji značajniji dio kapitala plasiraju u dionice. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u ovoj kategoriji iznosio je 0,84 posto.
Pritom je najuspješniji bio PBZ CO fond s prinosom od 2,02 posto, a najslabiji rezultat postigli su menadžeri Erste fonda, koji je godinu završio u minusu (-0,76 posto). U kategoriji A štedi tek 0,32 posto zaposlenih (6273 osiguranika) koji su se odlučili za viši stupanj rizika.
Međutim, nakon zakonskih izmjena koje je donijela mirovinska reforma očekuje se značajno povećanje broja članova u ovoj kategoriji. Naime, prema dosadašnjim zakonskim odredbama, članovi fondova koji nisu sami odabirali kategoriju fonda (A, B ili C), a riječ je o većini osiguranika, automatski su raspoređivani u kategoriju B, koju karakterizira srednji stupanj rizičnosti.
S obzirom na to da cjeloživotna shema ulaganja podrazumijeva veću izloženost rizičnoj imovini na početku ulaska u obvezno mirovinsko osiguranje, uveden je novi model prema kojem će se neodlučni novi članovi raspoređivati u fondove kategorije A, a nakon deset godina prebacivati u fondove kategorije B.
Unatoč jednoj lošoj godini, u duljoj perspektivi fondovi kategorije A ostvaruju najbolje rezultate, o čemu svjedoče dugoročni prinosi. Tako prosječni godišnji prinos od početka rada za cijelu kategoriju iznosi respektabilnih 7,04 posto, a po uspješnosti se izdvaja PBZ CO fond s prinosom od 7,91 posto.
I fondovi kategorije B, u koje obvezne doprinose uplaćuje većina (gotovo 98 posto) zaposlenih građana, lani su ozbiljno podbacili u prinosima. U prosjeku su štedišama zaradili 1,02 posto. Kao i u kategoriji A, natprosječne prinose ostvarili su fondovi PBZ CO i RBA dok je Erste fond bio u blagom minusu (-0,09 posto). Unatoč lanjskom negativnom prinosu, Erste fond u ovoj kategoriji još uvijek ima najviši prinos od početka rada u iznosu od 5,76 posto.
Fondovi kategorije B veći dio imovine plasiraju u obveznice, koje više ne donose tako visoku zaradu kao proteklih godina. 'I globalna tržišta obveznica ostvarila su negativne prinose u 2018. zbog podizanja kamatnih stopa centralnih banaka. Globalni indeks obvezničkih tržišta, Barclays global bond indeks, ostvario je gubitak od 1,2 posto', ističu iz UMFO-a.
Konzervativni fondovi kategorije C, koji plasiraju imovinu u niskorizične financijske instrumente, lani su ostvarili puno bolje rezultate od fondova kategorije A i B. Fondovi namijenjeni osiguranicima koji su se približili mirovini postigli su prosječan prinos od 2,94 posto. Pritom su najuspješniji bili menadžeri AZ fonda jer su svojim štedišama zaradili 3,28 posto.
Fondovi kategorije C odlično stoje i u duljoj perspektivi, osobito kad se ima u vidu niskorizični profil ulaganja. Prosječni godišnji prinos od početka rada za cijelu kategoriju iznosi šest posto, pri čemu su iznad prosjeka fondovi Erste i RBA dok su AZ i PBC CO ispod razine Mirexa.
Krajem 2018. u 12 obveznih mirovinskih fondova štedjelo je 1,93 milijuna članova, što je 92 tisuće više nego krajem 2017. Istovremeno, imovina pod upravljanjem dosegnula je 98 milijardi kuna, odnosno bila je 6,8 posto viša.
Najveći dio imovine (67,4 milijarde kuna ili 68,7 posto) fondovi su plasirali u domaće državne obveznice dok je u domaće dionice uloženo oko 10 milijardi kuna (10,3 posto). U inozemne vrijednosne papire plasirano je 11,7 milijardi kuna (11,9 posto), pri čemu je najveći dio (5,6 milijardi kuna) uložen u dionice.
