Hrvatski vanjski dug već drugi mjesec bilježi lagano smanjenje, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Prema podacima obrađenima novim sustavom, bruto inozemni dug RH na kraju ožujka iznosio je 39,1 milijardu eura, što je za 200 milijuna eura (0,6 posto) manje u odnosu na stanje na kraju 2008. godine. Najveći doprinos blagom smanjenju inozemnog duga dala je otplata inozemnih obveza države, a djelomično i banaka. S druge strane, poduzeća su se nastavila zaduživati u inozemstvu, no vrlo sporim tempom, koji je obilježio i kraj 2008. godine
Inozemni dug sektora države (koji obuhvaća središnju državu, republičke fondove i lokalnu državu) u prvom tromjesečju 2009. smanjio se za 600 milijuna eura u odnosu na kraj 2008. Tome je najvećim dijelom pridonijela otplata euroobveznica izdanih 2002. godine u iznosu od 500 milijuna eura ostvarena u veljači.
Poput države, i poslovne banke u veljači su snažno smanjile svoju inozemnu zaduženost, pa je tako, uz zamjetan rast u siječnju i stagnaciju u ožujku, stanje inozemnog duga poslovnih banaka na kraju prvog tromjesečja bilo na razini zabilježenoj na kraju 2008. godine. Pritom se njegovo neznatno smanjenje u usporedbi sa stanjem krajem prethodne godine (za 20 milijuna eura) u potpunosti odnosi na utjecaj međuvalutnih promjena.
Ostali domaći sektori (pretežno trgovačka društva), nakon stagnacije u posljednja dva mjeseca 2008, na početku 2009. nastavili su blago povećavati svoje inozemne obveze. Tako je stanje inozemnog duga spomenutog sektora u ožujku bilo za 261 milijun eura više nego na kraju 2008, pri čemu valja istaknuti da je gotovo trećina spomenutog prirasta rezultat međuvalutnih promjena.
U preostalom dijelu prirasta duga najviši je bio udio spomenutih javnih i mješovitih poduzeća te ostalih (većinski privatnih) trgovačkih društava, dok su nebankarske financijske institucije otplatile nešto viši iznos glavnice i pripadajućih kamata nego što su koristile novih sredstava te su time blago smanjile stanje svoga inozemnog duga.
