Riječ je, naravno, o Fondovima za gospodarsku suradnju, hvalevrijednoj inicijativi tadašnje Vlade Republike Hrvatske da se kroz javno-privatno partnerstvo hrvatskim poduzetnicima osiguraju vlasnički kapital i kapital nalik vlasničkom. Iako je financiranje privatnim kapitalom bilo dostupno u Hrvatskoj i prije FGS-ova, smatramo ih začetnicima jer su zbog velike količine kapitala koju su osigurali ulagači jačali ovu industriju te postavili temelje daljnjem razvoju novih fondova privatnog vlasničkog i rizičnog kapitala.

Danas, kad je završila era FGS-ova, osnovanih 2010. godine s planiranim rokom trajanja od 10 godina, možemo reći da je taj projekt usprkos određenim kritikama ipak uspio, sukladno iznosima koje su FGS-ovi imali na raspolaganju, pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i osvijestiti poduzetnike da je poslovanje, osim zaduživanjem, moguće financirati privatnim kapitalom, što je uobičajena praksa u svim državama razvijenog gospodarstva. Mirovinski fondovi glavni su izvor privatnog kapitala bez kojeg nije moguće razvijati gospodarstvo, stoga su od velikog značenja za daljnji razvoj domaće industrije privatnog vlasničkog i rizičnog kapitala. Također, vjerujemo da će iskustva upravitelja FGS-ova biti od velike koristi svim novim upraviteljima privatnog vlasničkog i rizičnog kapitala.

Hrvatsko gospodarstvo financira se uglavnom iz tradicionalnih izvora, odnosno zaduživanjem kod financijskih institucija. Razlozi zašto se poduzetnici odlučuju na financiranje poslovanja zaduživanjem su nedostatak znanja o dostupnosti alternativnih izvora financiranja poslovanja, oklijevanje u donošenju odluke da se kontrola nad poslovanjem prepusti novim suvlasnicima kroz ulazak u vlasničku strukturu te nedostatak znanja i vještina o tome kako prodati svoju ideju o proizvodu i/ili usluzi potencijalnim investitorima. Financiranje privatnim kapitalom kao alternativni izvor financiranja poslovanja ima puno prednosti koje će poduzetnici, nadamo se, sad kad je na tržištu dostupno sve više fondova privatnog vlasničkog i rizičnog kapitala iskoristiti za razvoj poslovanja.

Kao glavnu prednost financiranja privatnim kapitalom naveli bismo značajnu količinu kapitala u kombinaciji s iskustvom, operativnom i tehničkom podrškom. Također, velika prednost je pomoć u umrežavanju, povezivanju sa stručnjacima iz raznih područja, povezivanje s partnerima i novim klijentima. Osim toga, prilikom financiranja privatnim kapitalom poduzetnik nema obvezu povrata glavnice i kamata pa mu ostaje više novca na računu, što oslobađa likvidnost za poslovanje. Temelj suradnje su povjerenje između suvlasnika i usmjerenost na zajednički uspjeh.

Budući da je Hrvatska još uvijek na niskoj razini korištenja privatnog kapitala kao alternativnog izvora financiranja poslovanja poduzetnika, vjerujemo da itekako postoji prostor za rast i razvoj ove industrije. Zahvaljujući angažmanu državnih institucija, među ostalim HBOR-a, odnedavno imamo prvi hrvatski venture capital fond koji ulaže u startup kompanije. Od ove godine aktivni su i novi domaći fondovi rizičnog kapitala namijenjeni ulaganju u male, srednje i srednje kapitalizirane poduzetnike. Iako je značajan dio kapitala stigao iz EIF-a i HBOR-a, većina je ipak došla od domaćih i stranih privatnih i institucionalnih ulagača.

I ovdje su opet ključni mirovinski fondovi, bez kojih osnivanje domaćih fondova privatnog vlasničkog i rizičnog kapitala ne bi bilo moguće, a koji su u potrazi za novim rješenjima za ostvarivanje prinosa svojim članovima, nakon što je era unosnih obveznica završila u svijetu. Ključno je naglasiti da je daljnji razvoj ove industrije neophodan za razvoj hrvatskog tržišta kapitala jer je jedna od legitimnih i željenih strategija izlaska listanje na uređenom tržištu.

Također, želimo napomenuti da su već krenula prva ulaganja u perspektivne domaće kompanije iz sektora s potencijalom velikog rasta, a iznimno sam ponosan na to što je Prosperus - Invest dobio priliku upravljati jednim od fondova rizičnog kapitala i na taj način doprinijeti razvoju tržišta općenito, ali i razvoju pojedinih kompanija koje su zaslužile postati regionalni lider. Naše usmjerenje trenutno je visoka tehnologija, ali svakako planiramo ulagati i u druge sektore. Vrijeme je da Hrvatska napokon postane tržišno gospodarstvo u pravom smislu riječi, okruženje u kojem najbolji uspijevaju, povećavaju svoju vrijednost i svojim poslovanjem donose dobrobiti za cijelo društvo.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.