Idućih desetak godina u željezničku infrastrukturu bit će uloženo više od četiri milijarde eura, a od 2024. kreće velika rekonstrukcija i obnova regionalnih i lokalnih pruga, rečeno je u utorak na konferenciji '10 godina od liberaliziranog tržišta željezničkog prijevoza u Hrvatskoj
Konferenciju su organizirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić podsjetio je na ljetos obznanjeno Pismo sektorske politike željeznice, ključni dokument za njezin razvoj, kao i Strategiju željezničkog sektora do 2032. godine i dva ključna nacionalna plana.
vezane vijesti
U proteklih 50 godina nije se toliko ulagalo u željezničku infrastrukturu koliko se ulaže danas, ustvrdio je i dodao da se provodi 25 velikih infrastrukturnih projekata od kojih je 16 sufinancirano EU fondovima. Plan je u strateškom razdoblju od deset godina uložiti više od četiri milijarde eura samo u željezničku infrastrukturu, rekao je Gospočić.
Najavio je da od iduće godine kreće velika obnova i rekonstrukcija lokalnih i regionalnih pruga te da su u tijeku pregovori s međunarodnim financijskim institucijama kako bi se u idućih desetak godina obnovilo između 800 i tisuću kilometara lokalnih i regionalnih pruga.
Dodao je da je u tijeku modernizacija željezničkog putničkog voznog parka s ciljem da se do sredine 2025. godine osigura više od 70 novih vlakova. Do 2032. godine trebao bi biti potpuno obnovljen vozni park, sa 120 do 130 vlakova.
Dotaknuvši se HŽ Carga, Gospočić je ocijenio da je to danas stabilno i restrukturirano društvo koje traži strateškog partnera radi dugoročne stabilnosti. Kaže da će se idućih deset godina teretni promet povećati sa današnjih 16 na više od 25 milijuna tona.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen podsjetio je da se danas obilježava deseta godišnjica od početka rada novih teretnih željezničkih prijevoznika na hrvatskom tržištu, što je bio početak liberalizacije tržišta. Ističe da je Hrvatska prostorno dio EU-a, te da bi uskoro trebala biti i po kakvoći usluga.
Ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Jasna Divić kazala je da je glavni cilj Europskog zelenog plana da se do 2050. godine postigne klimatska neutralnost, odnosno da se do te godine emisije iz prometa smanje za 90 posto, u čemu željeznica ima važnu ulogu.
