Na portalu Index.hr objavljen je tekst u kojem se tvrdi da je 'vidljivo da je Ramljak popuštao pod pritiskom određenih dobavljača i davao im tretman koji drugi nisu imali'. 'Oni su prebacivali svoj stari dug u granični i na taj se način spašavali od otpisa', tvrdi se u članku, uz napomenu kako su, pogotovo u početku postupka, neki dobavljači bili povlašteni u odnosu na druge.

U tekstu se navode e-mailovi u kojima se spominje Marica Vidaković, prokuristica Kraša, ali se kaže i kako su povlaštenu poziciju imale i neke druge tvrtke. 'U tome su, kako se može vidjeti iz dokumentacije, uspjeli Kraš, Podravka i Badel, a vrlo vjerojatno i još neke tvrtke koje se spominju u mailovima: Atlantic trade, Procter & Gamble i Nestle Adriatic', stoji u članku.

Iz Kraša su reagirali priopćenjem u kojem odbacuju sve Indexove tvrdnje, nazivajući ih 'konstrukcijama u kojima nema nimalo istine'.

'Prvo je potrebno razjasniti da je ovdje riječ o mjenicama koje su izdavane kao jamstvo plaćanja za isporučenu robu i usluge, što je bila uobičajena poslovna praksa između Konzuma i njegovih brojnih dobavljača.

Drugo, granični dug je dug nastao prije otvaranja postupka izvanredne uprave s valutom plaćanja nakon 10. travnja 2017. godine. Konzum je kao dio regularne poslovne prakse izdavao mjenice kao garanciju za plaćanje po fakturama za isporučenu robu i ako te fakture imaju rok plaćanja nakon 10. travnja i nisu plaćene, one su po definiciji granični dug', poručili su iz Kraša.

Treće, nastavljaju iz Kraša, nikakav teret mjenica nije prebačen na Agrokor, već je prema službenoj odluci/stavu stručnih službi i pravnika Konzuma definirano da se mjenice koje su izdane kao jamstvo plaćanja za fakture čije je dospijeće poslije 10. travnja 2017. mogu vratiti izdavatelju mjenica (Konzumu), ali da vraćene mjenice moraju u prilogu imati fakture čije je dospijeće poslije 10. travnja 2017. I to je vrijedilo za sve dobavljače koji su imali mjenice kao jamstvo plaćanja u mjenicama s izdanim fakturama prije 10. travnja 2017., a dospijeće nakon 10. travnja 2017.

'Četvrto, spomenutim mjenicama niti jedan dobavljač nije plaćen, već su izdane kao jamstvo plaćanja isporučene robe, stoga je neistinita teza da je mjenicama Todorić plaćao dobavljače, kao i da su dobavljači 'natjerali' izvanrednu upravu da mjenice uzme natrag.

I peto, potpuna je neistina to da su potraživanja dobavljača tada razvrstana u granični dug – jer su ta potraživanja po definiciji zakona i prema tumačenju stručnih službi i pravnika već bila granični dug', zaključili su iz Kraša.

Na nove mailove reagirali su i iz izvanredne uprave Agrokora:

'Danas objavljene špekulacije o pogodovanju izvanredne uprave pojedinim dobavljačima i navodnom pretvaranju starog duga u granični konstrukcije su u kojima nema istine. Pojasnimo još jednom, tzv. granični dug je dug nastao prije otvaranja postupka izvanredne uprave s valutom plaćanja nakon 10. travnja 2017. godine. Agrokor je pod bivšom upravom izdavao mjenice kao garanciju za plaćanje za isporučenu robu i ako je rok plaćanja nakon 10. travnja, to je po definiciji granični dug. Također, svi odnosi u kojima je u podlozi bila isporuka robe i usluga, a kod kojih su se eventualno drugim instrumentima produžavali izvorni rokovi plaćanja, poput robno-trgovačkih kredita, robnih mjenica ili cesija, čija su dospijeća nakon 10. travnja, granični su dug Agrokora prema dobavljačima. Sva plaćanja starog i tzv. graničnog duga bila su u skladu sa Zakonom o postupku izvanredne uprave. Ovo su činjenice, a sve drugo su konstrukcije koje njihovi autori pokušavaju 'dokazati' dijelovima komunikacije, odnosno izvadcima iz e-mailova', poručuju iz Agrokora.

Usto napominju kako su primatelji ili pošiljatelji nekih od tih e-mailova zaposlenici Agrokora i bit će potrebno utvrditi jesu li neovlašteno otuđeni. 'Ukoliko je došlo do neovlaštenog otuđenja, poduzet će se pravne radnje kroz koje će vjerujemo sve biti razjašnjeno', upozoravaju iz Agrokora.

'Također, izvanredna uprava je obavijestila Trgovački sud u Zagrebu da je u tijeku izrada tablica sa svim plaćanjima prema svim dobavljačima, koje će biti objavljene čim budu verificirane. Agrokor nema centralni izvještajni sustav, podaci operativnih kompanija, kojih je 77 pod Zakonom o postupku izvanredne uprave, obrađuju se nažalost ručno i zato objedinjavanje i provjera ovih podataka traže još nešto vremena. Kada tablice budu objavljene, iz njih će biti potpuno jasno da konstrukcije koje su objavljene nemaju utemeljenje u činjenicama', napominju iz Agrokora.