'Kako je i u javnosti i među našim socijalnim partnerima izazvalo najveće polemike nešto što nikad nismo u zakon ni stavili, a što se prozvalo prizivom savjesti, te tri stavke smo izbacili iz konačnog prijedloga nacrta izmjene i dopune Zakona o radu', kazao je ministar Piletić pa dodao da su se na taj potez odlučili posebno iz razloga jer su imali niz konzultacija s mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima.

'Tu tematiku prolongiramo do iduće godine kada ćemo ići u izradu novog Zakona o radu', dodao je.

Pojasnio je i što je točno bilo u dijelu prijedloga koji je izbačen istaknuvši još jednom da oni to nikad nisu nazvali prizivom savjesti, prenosi N1.

'Medijski se komunicirao priziv savjesti. Mi smo imali tri stavke. Ako tjedni odmor ne može biti organiziran tijekom nedjelje, da radnik može odbiti raditi nedjeljom uz dva izuzetka – prijeka potreba i narav posla, odnosno organizacija rada. S obzirom na čitav niz konzultacija s mikropoduzetnicima koji imaju ograničen broj radnika, njihov rad će biti doveden u pitanje. Tu se najviše govorilo o pružanju socijalnih usluga - primjerice domovi koji moraju pružati skrb 24 sata sedam dana tjedno, tu su i zdravstveni radnici i segment poljoprivrede i zbog toga nema niti je bilo priziva savjesti, ali smo htjeli jasno definirati da je nedjelja dan za obitelj', kazao je Piletić.

Vlada je u četvrtak uputila u Sabor konačni prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR), u kojem se jasno definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom i odustaje od mogućnosti da radnik odbije rad nedjeljom.

'Novost je u konačnom prijedlogu zakona da se jasno definira pojam plaće te se predlaže jasna struktura plaće i ostavlja mogućnost da poslodavac dodatke na plaću isplaćuje na način utvrđen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu', rekao je na sjednici Vlade ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Pri tome se, istaknuo je, povećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom, prekovremeni rad, rad noću i u otežanim uvjetima rada, ne smije obračunati na iznos niži od utvrđene minimalne plaće.

Predlaže se sprječavanje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme te uvođenje novog načina obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do osme godine života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca (dosad je bilo uz suglasnost), uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.

Povećanje satnice za rad nedjeljom ne može biti manje od 50 posto

Propisuje se obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika, a jasno se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) sa ciljem zaštite takvih radnika.

Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika, kaže ministar.

Za rad nedjeljom radnik ima pravo na povećanu plaću, pri čemu povećanje za svaki sat rada ne može biti manje od 50 posto.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.