Hrvatska narodna banka (HNB) okončala je 24. rujna savjetovanje s javnošću o ukidanju privremene zabrane isplate dividendi te je 27. rujna objavila da tijekom te javne rasprave nije primila nijednu primjedbu ili prijedlog. Stoga je odluka o ukidanju privremene zabrane isplate dividendi stupila na snagu 1. listopada. Očekuje se da bi Zagrebačka banka uskoro mogla objaviti poziv za glavnu skupštinu na kojoj će biti objavljen prijedlog za njihovu isplatu.

Podsjećamo da je odluka o privremenom ograničenju raspodjele za sve banke stupila na snagu 15. siječnja 2021. te je trebala vrijediti do 31. prosinca 2021. godine. Podrazumijevala je ograničenje na isplatu dividendi, stvaranje obveze isplate dividende, otkup vlastitih dionica i raspodjelu varijabilnih primitaka. HNB je donio ovu odluku kako bi povećao otpornost kreditnih institucija i očuvao stabilnost financijskog sustava u trenutku pada gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Povoljna epidemiološka situacija i olakšanje putovanja unutar EU-a rezultirali su snažnom turističkom sezonom koja je ojačala oporavak gospodarstva, što je rezultiralo povećanjem prihoda tvrtki koje posluju u povezanim sektorima. Takav razvoj situacije, uz povećanje cijepljenosti stanovništva (41,5 posto stanovništva u potpunosti je cijepljeno), potaknuo je HNB da predloži ukidanje odluke o zabrani isplate dividendi.

Hrvatska narodna banka objavila je na svojim internetskim stranicama 14. rujna 2021. poziv na javnu raspravu vezanu uz Nacrt odluke o ukidanju Odluke o privremenom ograničenju, a on je trajao do 24. rujna. Od tada se bilježi pojačano trgovanje Zabom, najvećom hrvatskom bankom koja kotira na Zagrebačkoj burzi (ZSE), a prosječni dnevni promet dionica u tom periodu iznosio je skoro pola milijuna kuna. Cijena dionice porasla je tada 6,8 posto, na 66 kuna, a u jednom trenutku njome se trgovalo za 67 kuna po dionici. To je povećanje od 8,4 posto u odnosu na cijenu od 61,8 kuna, kojom je započeo period pojačanog trgovanja njome.

Podsjetimo, dvije najveće hrvatske banke, Zagrebačka banka i PBZ, zajedno imaju više od 47 posto hrvatske bankarske imovine, a ona je na kraju lipnja 2021. godine iznosila 478,8 milijardi kuna (64 milijarde eura). Zaba je isplatila zadnju dividendu u 2019. godini iz dobiti ostvarene 2018. godine u iznosu od 5,79 kuna po dionici, a dividendni prinos iznosio je 9,4 posto.

Zaba nije isplatila dividendu objavljenu 2020. godine jer je to bilo neposredno prije početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a ubrzo nakon toga uvedena je odluka o zadržavanju sveukupne dobiti iz 2019. godine. Uzimajući u obzir to da bi Zaba mogla isplatiti dividendu u iznosu od 70 posto svoje neto dobiti za 2019. i 2020. godinu, još 2,14 milijardi kuna moglo bi se isplatiti kao dividenda. U tom slučaju dividendni prinos iznosio bi 10,1 posto.

PBZ je povukao dionice sa Zagrebačke burze 6. svibnja 2021., a do tada su redovno objavljivali sve novosti prema pravilniku za uvrštene dionice. Banka također nije isplatila dividendu 2020. jer je HNB donio odluku o zadržavanju dobiti za 2019. godinu zbog početka pandemije. PBZ je zadnju dividendu isplatio 2019. godine, kada je njezin prinos iznosio 10 posto. Očekuje se da bi PBZ također mogao donijeti odluku o isplati dividendi ubrzo nakon ukidanja odluke o zabrani njihove isplate, a procjenjuje se da bi njihov iznos za ove dvije godine mogao biti do 2,3 milijarde kuna.

Hrvatska poštanska banka (HPB) jedina je banka uz Zabu koja je uvrštena na Zagrebačku burzu i šesta po veličini aktive. HPB nije isplatio dividendu u 2019. godini jer je preuzeo Jadransku banku i tako je nastavio jačati svoju poziciju na tržištu. U 2019. i 2020. godini banka je pokazala snažne rezultate, a neto dobit iznosila je 147 milijuna kuna u 2019., odnosno 183 milijuna kuna u 2020. godini. Iako je Hrvatska poštanska banka pokazala pozitivne rezultate u obje godine, mogla bi nastaviti sa zadržavanjem dobiti kako bi ojačala svoju bilancu i nastavila strategiju povećanja tržišnog udjela.