Hrvatsko gospodarstvo je u godini najveće krize potonulo za 8,9 posto. Procjena je to HNB-a. U središnjoj banci rast od pet posto očekuju dogodine. U HNB-u se nadaju brzom početku cijepljenja. Koliko još dugo nacionalna ekonomija može ovako egzistirati pitao Dnevnik Nove TV guvernera Borisa Vujčića.
Za izlazak iz recesije postoji scenarij A i scenarij B. Vujčić kaže da osnovni scenarij predviđa iduće godine 5 posto rasta uz mjere u prvom kvartalu, a očekuje se normalizacija u drugom kvartalu. "A to naravno ovisi i o procjepljenosti", rekao je. Ako bi u drugi kvartal ušli s mjerama to znači da bi imali sporiji rast BDP-a nego što je danas navedeno, a razinu iz 2019. dosegli bi 2023. godine.
Danas se spominjala nikad bolja likvidnost, više od 40 milijardi je upumpano u banke, no s druge strane banke teško daju kredite poslovnoj zajednici. "Kreditiranje sektora poduzeća je veće nego prošle godine, no veći dio je bio na početku pandemije. Nakon toga, uz snažan pad BDP-a, uvjeti su se postrožili, i to se nije promijenilo u trećem kvartalu ove godine", kazao je Vujčić.
vezane vijesti
-
![Vujčić: Rast iduće godine sporiji u odnosu na ranije procjene]()
Vujčić: Rast iduće godine sporiji u odnosu na ranije procjene
-
![Vujčić je rekao da ćemo kune besplatno pretvoriti u eure. Otkrivamo kako će izgledati konverzija kredita i štednje te hoće li građani izgubiti]()
Vujčić je rekao da ćemo kune besplatno pretvoriti u eure. Otkrivamo kako će izgledati konverzija kredita i štednje te hoće li građani izgubiti
-
![Vujčić otkrio kada počinjemo plaćati u eurima i po kojem tečaju će ići konverzija. Građane se poziva da što više novca stave u banke]()
Vujčić otkrio kada počinjemo plaćati u eurima i po kojem tečaju će ići konverzija. Građane se poziva da što više novca stave u banke
Na to ne može utjecati niti Vlada niti središnja banka. "To je poslovna politika banaka. Moraju računati na to da im stopa nevraćanja bude što niža", kazao je guverner. Vujčić kaže da se u situacijama krize povećava broj onih tvrtki koje ne mogu dobiti kredite ako su jače pogođene epidemiološkim mjerama.
Kamate su padale ove godine, a guverner očekuje da će padati i iduće. "Kamate su nastavile padati unatoč pandemiji. One su na povijesno niskim razinama i ne očekujemo da će rasti, prije će padati nego rasti", rekao je Vujčić. Mjere potpore treba davati onima koji nemaju druge načine da izađu iz krize, smatra Vujčić. "Oni koji imaju visoku dobit imaju mogućnosti da sami prebrode probleme", kaže guverner.
Zbog nedostatka radne snage i spašavanja mirovinskog sustava Hrvatska će morati uvoziti radnike, a to potvrđuje i guverner.
"Ne treba zaboraviti da smo prije pandemije razgovarali da je problem nedostatak radne snage i da je jedan od načina rješavanja tog problema uvoz radne snage i to se neće promijeniti nakon što pandemija prođe. Ovo je bio jednokratni šok koji će trajati godinu dana nakon čega ćemo se vratiti starim trendovima. Stari trendovi govore dvije stvari, da će potražnja za radnicima rasti i da će demografski biti sve manje ljudi u Hrvatskoj raspoloživih za rad pogotovo zbog toga što imamo puno rano umirovljenih. Morat ćemo uvoziti ljude iz inozemstva. Drugi način rješavanja tog problema je automatizacija poslovanja, znači robotizacija", rekao je Vujčić.
