Vujčić je to izjavio odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji za medije u Banskim dvorima koju je održao zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem nakon prve sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U okviru ERM II mehanizma nacionalna valuta zemlje članice veže se za euro i utvrđuje se središnji tečaj, koji je rezultat ravnotežnog tečaja što znači da valuta ne smije biti niti podcijenjena niti precijenjena.

"Troška konverzije neće biti, ona će biti automatska po tečaju koji će se ranije utvrditi. U biti, tečaj po kojem ćemo ući u tečajni mehanizam, znat će se vrlo uskoro", kazao je Vujčić.

Objasnio je da se taj tečaj neće saznati u razdoblju od ranije spomenutih pet do sedam godina koje se spominju kao rok ulaska u eurozonu, već će to biti vrlo brzo, možda već iduće godine.

"To će biti tečaj s kojim ćemo ući u tečajni mehanizam i koji ćemo "de facto" morati održavati tijekom boravka u tom mehanizmu, što u biti znači da će to biti, uz eventualno vrlo male oscilacije, i tečaj te konverzije", kaže Vujčić.

Ističe da troška za građane neće biti, a sve što imaju u eurima, bilo to depoziti ili kreditne obveze, će se po tom ugovorenom tečaju morati mijenjati.

Tečaj blizu onom iz zadnjih 25 godina

Na pitanje novinara znači li da će tečaj s kojim ćemo ući u tečajni mehanizam biti vrlo blizak današnjem, ako neće moći značajnije odstupati do iduće godine, Vujčić je kazao da to znači da će biti blizak onome koji smo povijesno imali, "a kao što znamo, tečaj u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina nije puno oscilirao".

Vujčić je podsjetio na zajedničku strategiju Vlade i HNB-a za uvođenje eura koja je predstavljena krajem prošle godine i koja je prošla javnu raspravu, a koju je Vlada u svibnju ove godine usvojila.

Kaže da se vode razgovori s europskim partnerima oko idućih koraka, a prvi slijedeći je upravo ulazak u tečajni mehanizam ERM II, za što je Hrvatska iskazala želju, a koji podrazumijeva, napominje Vujčić, i ulazak u blisku suradnju s eurozonom, odnosno u bankovnu uniju.

Kaže da u ovom trenutku Europska komisija i Europska središnja banka rade dubinsku analizu hrvatskog gospodarstva, kao preduvjet nastavka razgovora.

Napominje i da će s partnerima ubrzo nastaviti razgovore o sadržaju pisma koje će on i ministar financija iduće godine uputiti za članstvo u tečajnom mehanizmu, i u kojem će se Hrvatska obvezati na određene stvari.

Samim ulaskom u tečajni mehanizam, kaže Vujčić, stvari su poprilično jasne, a to je pet nominalnih konvergencijskih kriterija koje zemlja mora zadovoljiti, Komisija ih ocjenjuje, a ako ih je zemlja ispunila, ulazi u eurozonu.

Ministar financija Zdravko Marić kaže da se kod poziva u tečajni mehanizam koristi terminologija realne konvergencije, odnosno da država ima stabilno gospodarstvo, održive stope rasta i nema neravnoteža.

Kada su u pitanju sastanci vijeća, Marić kaže da je dogovor da se oni održavaju jedanput u dva do tri mjeseca, a kako su u međuvremenu HNB i Ministarstvo financija zaduženi da prate razvoj situacije oko eurozone, kao i da priprema određene materijale.

Nema formalnih rokova

S obzirom da je od Vladinog usvajanja eurostrategije do današnjeg sastanka prošlo šest mjeseci, novinar je upitao Marića jesmo li za to razdoblje bliži ulaska u eurozonu, Marić je odgovorio da eurostrategija nigdje ne navodi formalne rokove oko ulaska u tečajni mehanizam i eurozonu, a kako su tu s druge strane i europski partneri koji će pratiti cijeli proces i donositi odluke koje se tiču Hrvatske.

Napominje da je 2005. godina zadnja u kojoj je uopće jedna od zemalja članica EU-a ušla u tečajni mehanizam, ali kako pak s druge strane moramo sami stremiti i učiniti sve što je potrebno, da kada se određeni koraci intenziviraju, da Hrvatska bude čim spremnija.

Na pitanje novinara o ranije spominjanom roku od pet do sedam godina za ulazak u eurozonu, Marić je kazao da se on u svakom slučaju može pretpostaviti kao realan.

Prvom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura predsjedao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a osim dijela ministara, sjednici su kao predstavnici poslodavaca i sindikata nazočili i glavni direktor HUP-a Davor Majetić te predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

Marić je sastanak ocijenio izuzetno konstruktivnim, a smatra da u slučaju da imaju nešto protiv puta Hrvatske prema euru, predstavnici poslodavaca i sindikata zasigurno ne bi ni sjedili za stolom.

Upitan o reakciji poslodavaca, koji su izrazili nezadovoljstvo jer nisu u dovoljnoj mjeri bili konzultirani oko povećanja minimalne plaće, kazao je da je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i ranije najavljivao da će Vlada pred kraj godine doći s korekcijom minimalne plaće, ali do zadnjega taj točan iznos nije bio javno objavljen.

Marić je izrazio i zadovoljstvo jer su pojedini maloprodajni trgovački lanci prepoznali mjeru snižavanja stope PDV-a na pojedine artikle, poglavito svježe meso, svježu ribu, voće, povrće, jaja i pelene, pa su neki već sada krenuli u korekciju cijena, i prije samog stupanja na snagu poreznih izmjena.