Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 35.911 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 4.662 boda. Za 0,3 posto, na 14.893 boda, oslabio je i Nasdaq indeks.

Pad indeksa posljedica je poruka nekoliko dužnosnika Feda da bi zbog visoke inflacije središnja banka ključne kamate mogla povećati već u ožujku.

Prošloga je tjedna objavljeno je da je inflacija u SAD-u u lanjskom prosincu dosegnula 7 posto na godišnjoj razini, najviše u gotovo četiri desetljeća.

A čelnici Feda poručili su da neće dozvoliti da se inflacija ukorijeni te da će poduzeti što je potrebno da je suzbiju.

To znači da uskoro počinje zaoštravanje monetarne politike, nakon što je gotovo dvije godine Fed tiskao svježi novac i držao kamate rekordno nisko kako bi potaknuo oporavak gospodarstva od koronakrize.

Fed je već u prosincu ubrzao ukidanje programa kupnje obveznica, a sada iz središnje banke poručuju da bi u ožujku mogli povećati ključne kamate.

Analitičari procjenjuju da bi tada kamate mogle biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine.

Brzo širenje omikron varijante koronavirusa u svijetu također je držalo ulagače na oprezu.

Osim omikrona i monetarne politike, u fokusu ulagača bit će idućih tjedana poslovni rezultati kompanija, s obzirom da je počela sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za 23,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 posto, na 7.542 boda, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,4 posto, na 15.883 boda, a pariški CAC 1,1 posto, na 7.143 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,2 posto, na 28.124 boda.