Grčka je sve bliža upravo takvoj objavi što bi bilo sedmi put u zadnja dva stoljeća. Ali i mnoge druge zemlje, između njih i svjetske velesile poput Velike Britanije, Njemačke ili Japana više su puta proglasile bankrot. Velika Britanija četiri puta, Njemačka, trenutačno vodeća ekonomska sila Europe, unazad dvjesto godina bankrotirala je ukupno tri puta (izvor Wikipedia).

Zadnji su svježi primjeri Argentina 2001. i Island 2008. godine.

ŠTO SE TEHNIČKI DEŠAVA KAD DRŽAVA PROGLASI BANKROT?

Kad država proglasi bankrot, više ne može dobivati nove kredite na financijskim tržištima i otplaćivati kredite i kamate koji dospijevaju na naplatu.

Radi se o političkoj odluci vlade koja se čak ni ne mora javno objaviti.

Proglašenjem bankrota ne znači da se država riješila svih svojih dugova već se otvara novo poglavlje pregovora s vjerovnicima - privatnim sektorom, drugim državama i međunarodnim institucijama – i traži se način refinanciranja ili restrukturiranja njezinih dugova.

U slučaju Grčke najveći su vjerovnici druge članice Europske unije i MMF

Kako bi se izvukle iz bankrota, države obično smanjuju javnu potrošnju i posežu za strukturnim reformama da bi povećale konkurentnost ekonomije. Sve to prelijeva se na teret građana – smanjuju se plaće u javnom sektoru, mirovine, socijalna davanja, raste nezaposlenost, jača inflacija, gubi se ušteđevina itd.

Najveći je problem Grčke pripadnost eurozoni, što joj onemogućava da provede deprecijaciju (slabljenje) valute. To su napravile i Argentina i Island čime su domaću robu učinili jeftinijom i konkurentnijom na svjetskom tržištu.

Pravnici se trenutačno spore oko toga može li uopće Grčka izaći iz eurozone jer to nigdje nije pravno regulirano.

Za razliku od bankrota poduzeća, u slučaju države ne postoje zakonske odredbe na osnovi kojih vjerovnici imaju pravo dobiti svoj novac natrag. Tako je moguće da Grčku i njezine kreditore čekaju mučni sudski procesi.

U slučaju Argentine njezini kreditori izgubili su 70 posto svojih potraživanja, a i danas traju sudski procesi.

NAJCRNJI SCENARIJ: VJEROVNICI PLIJENE GRČKU IMOVINU

Njemački institut IFO (Ifo Institute for Economic Research)napravio je računicu prema kojoj bi bankrot Grčke Nijemce koštao čak 80 milijardi eura.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako je Grčka još 2010. praktički isključena iz svjetskog financijskog tržišta prilikom njezina prvog spašavanja.

'Domaće banke još neko kratko vrijeme mogu financirati državu. Vlada će tada biti dužna građanima korisnicima proračuna. Tad će to biti riječ o nemogućnosti plaćanja (op. a., bankrotu) prema unutra, a prema van Grčka ionako nije plaćala ništa', objašnjava Novotny.

Nakon referenduma raspisanog za 5. srpnja krenut će, smatra on, novi krug pritisaka kako bi se došlo do dugoročno održivog rješenja.

Isto očekuje i Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti po kojem bi najcrnji mogući scenarij bio taj da vjerovnici krenu plijeniti grčku pokretnu i nepokretnu imovinu u inozemstvu.

'To je gotovo nezamislivo, šizofreno, ali i postojeća situacija bi se mogla opisati kao takva', kaže Brkić.