Poznata kao zemlja sunca, mora i za strance još uvijek prihvatljivih cijena, Hrvatska godinama konkurira najpopularnijim turističkim destinacijama Mediterana, kao što su Španjolska, Grčka i Italija.

Bez obzira na to što je Hrvatska važna i poželjna turistička destinacija u koju svake godine dolaze turisti iz cijeloga svijeta, još uvijek nismo u TOP 5 najposjećenijih destinacija u Europi. Za to su potrebni visokoobrazovani stručnjaci koji će svjetske trendove dovesti na naše tržište, ali i oni koji će znati promovirati Hrvatsku kao turistički brend.

Nekada se brendiranje smatralo dodatnom vrijednosti, a danas je ono nužnost jer ako sami ne ispričamo priču o sebi, učinit će to netko drugi, što ne mora uvijek biti dobronamjerno. Dobar primjer je Kazahstan koji nije s odobravanjem dočekao film Borat s obzirom na to da je zemlja, prema mišljenju kazahstanske javnosti i vlasti, bila prikazana na neželjen način. Ipak, uspješno su situaciju doveli pod kontrolu i okrenuli ju u vlastitu korist tako da su prepoznatljivu Boratovu poštapalicu 'very nice' pametno usvojili i još uvijek ju koriste kao prepoznatljiv turistički slogan, zadržavajući pritom autentični Boratov naglasak - objašnjava dr. sc. Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije Edward Bernays University Collegea.

Brendiranje destinacije kao osnova njezine prepoznatljivosti

Kako i Hrvatsku netko drugi ne bi opisao samo kao 'very nice' ili 'very hot', jer Hrvatska nudi puno više od sunca i mora, moraju se pobrinuti sami Hrvati. Primjer Kazahstana pokazuje da je svoje eventualne mane moguće pretvoriti u prednosti! Tako primjerice, hrvatsko ispijanje kave ne mora biti znak lijenosti i nerada, već simpatičan sinonim ležernosti, zena, hrvatske verzije hygge načina života. Kao preduvjet tog procesa, potrebno je najprije osvijestiti svoj identitet, a potom postići željeni imidž.

Dr. sc. Dejan Gluvačević navodi kako je identitet kreirani konstrukt koji odgovara na pitanje tko smo mi? te nam pomaže da se identificiramo u odnosu na druge. S druge strane, imidž je slika o nama kako nas drugi vide i daje odgovor na pitanje tko je on?. Originalan i atraktivan identitet postaje konkurentan pa samim time privlači potrošače, turiste, ulagače i dr., ali također ima sposobnost prenošenja tog magnetizma turističke destinacije i na druga gospodarska područja kao što su izvoz, uvoz te politika, kultura itd.

Za pozicioniranje destinacije važno je jasno definirati tržište – tko je naša ciljna javnost te što joj i na koji način možemo ponuditi. Tek kada jasno znamo što i kome nudimo, možemo strateški pozicionirati destinaciju kao brend i dalje je kroz taj brend razvijati. Tako primjerice, Hrvatska može biti zemlja znanja, gostoljubiva zemlja po mjeri čovjeka, zemlja mirisa, okusa i prekrasnog raznolikog krajolika, zemlja u kojoj je sve nadohvat ruke itd.. Brojni su načini na koje Hrvatska može dodatno „isplivati na tržištu“, važno je prepoznati izvornost i originalnost - smatra dr. sc. Dejan Gluvačević.

Obrazovanje stručnjaka koji su potrebni hrvatskom turizmu

Kako bi se definirala, a potom i održala izvornost, jedinstvenost i originalnost, Hrvatskoj su potrebni stručnjaci za turističko gospodarstvo, za upravljanje doživljajem, kao i oni za brendiranje destinacija. Važno je naglasiti da kada upravljamo destinacijskim brendom moramo postaviti jasne i mjerljive ciljeve koji će nam kroz evaluacijsku fazu pokazati koliko smo pri upravljanju destinacijskim brendom bili uspješni ili nismo. Stoga, bilo da govorimo o proizvodu, usluzi ili destinaciji, svi brendovi imaju isti krajnji cilj, a to je održavati brend živim i konkurentnim, izbjegavajući pod svaku cijenu njegovo gašenje - objašnjava dr. sc. Dejan Gluvačević te navodi da takve stručnjake, koji svojim kompetencijama i vještinama mogu odgovoriti na sadašnje i buduće potrebe u turističkom gospodarstvu, stvara upravo Edward Bernays University College na studiju za turizam.

Najinovativniji studij turizma u zemlji obuhvaća trogodišnji preddiplomski studij Menadžment i marketing turističke destinacije i dvogodišnji specijalistički diplomski studij Upravljanje doživljajem u turizmu. Na ovom studiju studenti stječu konkretna iskustva kroz više od 1000 sati stručne prakse u nekoj od 130 partnerskih tvrtki s kojima Bernays ostvaruje uspješnu suradnju.

u deset dana nezaobilazne terenske nastave tijekom godine studenti se upoznaju s različitim turističkim destinacijama i njihovim sadržajima u gotovo svim županijama diljem Lijepe naše, pohađaju stručne sajmove i skupove, a u kontaktu s menadžmentom turističkih destinacija diljem Hrvatska i Europske unije, iz prve ruke saznaju o trendovima i svim relevantnim novostima.

Studij. Baš kakav želiš.

Ono što Bernays posebno izdvaja od sličnih visokoobrazovnih ustanova je i pristup profesora prema studentima koji nisu samo broj, već mladi ljudi s imenom i prezimenom čiji se razvoj i afiniteti prate od prvog dana do završetka studija. Ovakav je pristup ujedno i najbolje ocijenjen segment studija na Bernaysu jer profesori imaju ulogu pravih mentora i na raspolaganju su svojim studentima u svakom trenutku, spremni podijeliti korisne savjete iz vlastitog bogatog iskustva kao pomoć u svim izazovima akademskog života.

Studij turizma na Bernaysu odgovara potrebama turističkog gospodarstva jer svoju viziju temelji na strateškom pristupu turističkim destinacijama i upravljanju doživljajem u turizmu te u potpunosti odgovara svim zahtjevima modernih samosvjesnih studenata koji već na prvoj godini studija uče kroz iskustvo i započinju svoj put prema zaposlenju iz snova.

Više informacija o studiju pronađite ovdje.