Premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva, Ante Šušnjar održali su sastanak s predstavnicima trgovaca, dobavljača i proizvođača, ali i Državnog inspektorata (DIRH) te Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) oko inflacije i proširenja popisa cijenom ograničenih proizvoda.

Na sastanku su sudjelovali, uz navedene ministre i premijera: Josip Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, Tonči Glavina, ministar turizma i sporta, Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Uz njih su bili i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Andrija Mikulić, glavni državni inspektor, Vedrana Filipović Grčić, pomoćnica glavnog državnog inspektora, Martin Evačić, direktor NTL-a, Mirjana Palada Kmetović, članica Uprave Plodina, Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma, Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, Daniel Šturm, član uprave Kauflanda Hrvatska k.d., Marko Stanušić, direktor Nabave roba Lidla, Marina Dijaković, voditeljica Lidla, Nina Mimica, članica Uprave Studenca, Mladen Jakolić, direktor cijena Studenca, Daliborka Kranjčić, predsjednica Uprave KTC d.d., Nataša Pačarek, Belje plus d.o.o., Jakov Ćorić, direktor Gala d.o.o., Hrvoje Ćorić, član Uprave Gala d.o.o., Slaven Ružić, generalni direktor, Pika Vrbovec plus d.o.o., Nenad Klepač, član Uprave Koke d.o.o. Vindija d.d., Branimir Bricelj, član Uprave Vindije d.d., Marko Martinović, Saponia d.d. Osijek, Siniša Mužić, predsjednik Uprave Jamnice plus d.o.o. Zoran Ković, direktor Dukata d.d., Mirela Radočaj, direktorica prodaje Dukata d.d., Milan Tadić, član Uprave Podravke d.d., Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja AZTN-a, Ivan Ante Ivanda, glavni ekonomist Agencije, Marijana Filipić, direktorica granskih udruga HUP-a, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu HGK, Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, Darko Knežević, član Predsjedništva HOK-a, Filip Mance, savjetnik HOK-a, Tomislav Alagušić, izvršni direktor, Zvijezde plus d.o.o., Danijel Vidiš, član Uprave Spara Hrvatska d.o.o., Viktor Nenadić, voditelj kategorije u AWT Internationalu d.o.o., Ivan Mišetić, glavni tajnik, Atlantic grupe, Slađana Bastašić, direktorica Atlantic grupe, Petra Tomić, članica Uprave Mondeleza, Matea Martinović, voditeljica ključnih kupaca u Nestleu Adriatic d.o.o., Biljana Lovrečić, Alca Zagreb d.o.o. i Krešimir Staničić, SelectFood

Naime, nagađa se kako će dio proizvoda otpasti s popisa kojim se definira ograničenje cijena. Ministar Šušnjar je u tom kontekstu ranije spomenuo jabuke i mliječnu čokoladu. S druge strane, neki proizvodi, poput kruha, voća i povrća, mogli bi se pojaviti po prvi put na popisu.

Trgovci su proteklih dana obznanili kako će podići cijene pojedinih proizvoda, zbog toga jer su i dobavljači najavili poskupljenja čak i do 30 posto.

'Prošla godina završila je na razini onog što je Vlada planirala, odnosno 2,9 posto inflacije. Želimo da se o tome vodi računa i da se svi ponašaju cjenovno i društveno odgovorno i da se smanje cijene za naše građane', poručio je Plenković na današnjoj sjednici Vlade.

Inflacija nastavlja rasti

Uoči sastanka Državni zavod za statistiku objavio je podatke o inflaciji. Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu lani iznosila je 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija u cijeloj 2024. iznosila tri posto. Na mjesečnoj je razini, pak, inflacija iznosila 0,1 posto. Time je potvrđena prva procjena DZS-a.

Uz to, treba reći da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju po harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji uspoređuje inflaciju u zemljama EU, u prosincu 2024. u odnosu na studeni iste godine u prosjeku bile više za 0,2 posto, dok su u odnosu na prosinac 2023. godine porasle za 4,5 posto. Cijene su u cijeloj 2024. u prosjeku bile više za četiri posto u odnosu na godinu ranije.

Kojim će se proizvodima ograničiti cijena i kako će državna tijela reagirati na daljnja poskupljenja nakon sastanka je otkrio ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Prvi krug konzultacija

'Ovo je bio prvi krug konzultacija. Uspjeli smo skinuti inflaciju s 13,5 na tri posto i ostaje nam smanjiti ju na dva posto. Pokrenuli smo ovaj dijalog kako bismo usuglasili mjere i kako bi smanjili pritisak na sve dionike, ali i na naše građane, radi kojih to i radimo, kako bi smanjili inflatorne pritiske. Potrebno je vrijeme da provedemo dodatne konzultacije kako bi mjere bile uravnoteženije i kako bismo obuhvatili širi broj proizvoda koji su važni za život. Bitno nam je i usmjeriti mjere kako bismo izbjegli mogućnost manipuliranja ili izbjegavanja tih mjera.

Naša je želja da uspijemo donijeti te mjere do kraja mjeseca. Postoje nam konzultacije s pojedinim dionicima i radnim skupinama. Prezentirana je lista nekih prozvoda koji bi bili dodani. Moramo uravnotežiti cijene za te proizvode, kako bi one mogle biti dostatne. Do kraja mjeseca ćemo imati revidiranu, odnosno proširenu listu proizvoda s ograničenim cijenama.

Otprilike bi trebalo biti 50 proizvoda, trebamo vidjeti hoće li biti ire. Dominantno su to prozvodi koji su životno važni, a čije su cijene otišle visoko u zadnjih godinu dana. Ne bih unaprijed otkrivao, ali uvažili smo primjedbe kako bi ti proizvodi trebali biti širi, raznovrsnija i zdravija prehrana', rekao je Šušnjar i otkrio da će kruh biti na popisu proizvoda s ograničenim cijenama.

50 proizvoda

'Dominantne teme su bile o tome kako bi trgovci trebali biti društveno odgovorni. Proširenje liste proizvoda s ograničenim cijenama je bila glavna tema. Cijene još nismo formirali, kao ni listu. Nama je bitno da kruh ima cijenu koja je uravnotežena, da ga građani mogu kupiti i da se ne događaju problemi u proizvodnji. Oko 50 proizvoda bi trebalo biti na listi', nastavio je Šušnjar odgovarati na pitanja medija dodavši da su na sastanku bili i predstavnici pekarske industrije.

'Redefiniranje odluke o listi proizvoda ići će i u smjeru redefiniranja modaliteta i smanjenja mogućnosti nestašice proizvoda s ograničenim cijenama. Osim toga što smo tržišna ekonomija, odgovorni smo za standard naših građana. Vlada kad osjeti potrebu za intervenciju, to i čini. Naši građani su s tim intervencijama prošli pandemijska vremena pa i energetsku krizu. Praktički nisu ni osjetili cjenovni udar. Ako nešto ne osjetite, niste ni svjesni problema. Težimo maksimalno otvoriti tržite, da nemamo ovih mjera, zato smo i imali sastanak i pozvali na poslovno odgovornu i društvenu osjetljivost', poručio je Šušnjar.

'Znak za indiciranje reguliranih cijena je bio obavezan i dosad. Imamo to u izvješću DIRH u koliko slučajeva to nije poštovano. Bilo je neznatno kršenja, u 93 posto slučajeva nije pronađeno kršenje mjera. Odluku koju donosimo ćemo moderirati tako da ne ostavimo mogućnost za izbjegavanje te mjere', rekao je Šušnjar.

Nepoštene trgovačke prakse

'Odbor za poljoprivredu pozdravio je ovaj sastanak i otvaranje političkog dijaloga kako bi se pronašli modeli za obuzdavanje cijena. Smatramo da prostora za to ima, vidjevši kakvu dobit ostvaruju trgovački lanci, ali i vidjevši da mnogi proizvodi dolaze iz uvoza i čine nelojalnu konkurenciju. Zanima nas da građani imaju dostupne proizvode, ali i da domaći proizvođači imaju kvalitetan plasman. Zato smo poslali zahtjev AZTN-u da to provjeri. Zadužili smo Ministarstvo gospodarstva i poljoprivrede da provjere kakva je praksa u drugim zemljama kako bismo spriječili nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hrane. Predlagali smo niz rješenja, koja moraju biti stroža i restriktivnija nego danas.

Nama se proizvođači i potrošači obraćaju s pitanjima zašto su marže na hrvatske poljoprivredne proizvode veće od uvoznih, tražili su očitovanje i na to kako je moguće da isti lanac koji posluje u različitim zemljama stavlja isti proizvod po različitim cijenama. Želimo stvoriti mjere koje će to spriječiti i omogućiti građanima da kupe proizvode po prihvatljivim cijenama i da prate sljedivost, ali isto tako i da domaći proizvođači mogu plasirati svoje proizvode po povoljnijim cijenama. Zabrana rada nedjeljom ni na koji način nije utjecala na poskupljenje. To ima veze s apetitom pojedinaca da zarade na hrvatskim građanima, što više nećemo tolerirati', poručila je predsjednica saborskog odbora Marijana Petir.

'Jedno od rješenja je propisivanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda i tu treba sudjelovati stručna i znanstvena javnost, tu bismo eliminirali dobar dio uvoznih proizvoda. Jednoglasno nas je podržao Hrvatski sabor, a propisivanje kvalitete je nadležnost Ministarstva poljoprivrede. Predložili smo i da 20 posto proizvoda mora biti u kratkom lancu nabave. Bitne su i strože kontrole, jer se neke države rješavaju viškova kroz trgovačke lance, smanjujući cijene. Zbog toga smo zatražili da se prouče prakse suzbijanja nepoštene trgovačke prakse', rekla je Petir.

Percipirana inflacija

'Nagli rast inflacije je počeo 2021., da bi nakon energetske krize dosegao vrhunac potkraj 2022. Stopu inflacije smo smanjili s 13 posto na tri, ali u zadnja tri mjeseca je to počelo ponovno rasti. Tri su razloga za to. Jedan je porast stopa inflacije usluga, koje su ostale na 7, 8 posto, a drugo je porast cijena hrane u zadnjem kvartalu.

Kod usluga je najviše rastu doprinio rast cijena u turizmu, jer je u Hrvatskoj cijena u zadnjih nekoliko godina porasla za 50 posto, a u konkurentnim zemljama za 15 do 20 posto, čime smo postali nekonkurentni. Imali smo potpuno korelirane cijene hrane s eurozonom sve do kraja ove godine, kad se kod nas dogodio skok cijena.

Ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, percipirana inflacija je jednaka kumulativnoj stopi rasta cijena hrane od 2021. godine, što je 35-36 posto. Ljudi su posebno osjetljivi na rast cijena hrane i ugostiteljskih usluga, jer to najviše koriste. Ljudi imaju puno slabiju percepciju kretanja cijena roba, tehnike, stanovanja i režija. Ljudi dokle god vide da cijene hrane rastu, percepcija o inflaciji će ostati takva', rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.

'Možemo vidjeti da su u toj kontribuciji najviše sudjelovali, voće, povrće, kakao, čaj, kava i mliječni proizvodi, što se može pripisati globalnim faktorima. Kod nas je rast bio viši nego u drugim zemljama', poručio je guverner, ne otkrivši zašto je do rasta došlo.

'Dobili smo najvažnije poruke'

'Dobili smo najvažnije poruke. Očekujemo u narednom periodu, ne dulje od kraja mjeseca, da će vlada donijeti listu ograničenih cijena, o čemu će se tek odviti sastanci', poručio je predstavnik trgovaca, dok je predsjednik sektora trgovine HOK-a, poručio da je plan 'proširiti listu s 30 na 50 proizvoda. To je predmet konzultacija u sljedećih 10 dana, a potom bi se odluka trebala donijeti'.

'Nepoštena trgovačka praksa ne bi smjela utjecati na potrošače, ona se odnosi na odnos između trgovaca i dobavljača. Zakonski su napravljene dvije izmjene, a koliko imam informaciju, ne pripremaju se izmjene. Ono što je zakon donio jest uravnoteženje rokova plaćanja i odnosa između dobavljača i trgovaca.

Kad imate nedostatak proizvoda u vlastitoj zemlji, strani proizvođač ukalkulira koliko može podići cijenu na tom tržištu, a koliko na svom, gdje ima i viškove. To je širok spektar proizvoda, tu su hrvatski proizvođači, uvoznici iz zemalja EU i trećih zemalja. Što će se tu promijeniti u krajnoj cijeni, teško je reći. No, trgovina nije statična, niti je inflacija stalna. Mi smo imali deflaciju do 2015., gdje su cijene stalno padale, sad imamo inflaciju. Mi nismo jedini i glavni krivac za poskupljenja u cijelom lancu od proizvodnje do prodaje. Cijeli lanac ide gore-dolje. Sad smo svjedoci zaštićenih cijena. Tko je to mogao pretpostaviti prije dvije tri godine? Popis artikala bi trebao biti dogovor između ministarstva, proizvođača i trgovine. Svatko će gledati što će mu najviše odgovarati', rekao je.

'Marža se u postotku u zadnje dvije-tri godine nije mijenjala, išla je u prosjeku jedan posto gore ili dolje. Plaće su rasle, energija je rasla, logistika je rasla, kao i komunalne usluge. Ako je inflacije u jednom dijelu, onda je i u cijelom društvu', dodao je.

'Percepcija inflacije je kumulativna, ali sad govorimo o inflaciji od prošle godine. Imali smo prije koju godinu inflaciju 13,5 posto. Kad sam studirao ekonomiju, govorilo se da inflacija potiče rast', dodali su.

'Mora se izračunati koliko će ograničene cijene utjecati na prihode. Neozbiljno je prognozirati i govoriti, jer nije definirana ni lista, ni cijene. Stvar je u razgovoru, vrijeme će pokazati. Fokus je na najrasprostranjenijim proizvodima kod najsiromašnijih građana i da im omogućimo da jednako kvalitetno žive', ustvrdili su akteri sastanka.

'Očekujemo intenzivnu komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva. Na njega će se odazvati i trgovci i proizvođači i dobavljači. Prije nas je bilo desetak, sad nas je bilo 50-ak. Dobili smo prezentaciju monetarne politike, to se promijenilo otkako smo uveli euro. Mislim da ćete se složiti da su na hrvatsko gospodarstvo uvijek utjecali faktori izvana, a ne iznutra', zaključeno je na kraju obraćanja javnosti.