Veća sigurnost i pojednostavljivanje poreznih sustava pozitivno bi se odrazili na konkurentnost europskih gospodarstava, pokazuje istraživanje revizorsko-konzultantske tvrtke Deloitte u sklopu kojeg je čak 72 posto ispitanika iz Hrvatske navelo da u našoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti
Prema mišljenju ispitanika, glavni izvor porezne nesigurnosti u Hrvatskoj su česte i retroaktivne izmjene poreznih zakona, kao i nejasna i neujednačena primjena i tumačenja poreznih odredbi, rekao je na današnjem predstavljanju rezultata tog istraživanja partner u Odjelu poreznog savjetovanja Deloittea Dražen Nimčević
Usprkos tome, gotovo 78 posto ispitanih u Hrvatskoj svoje je odnose s poreznim vlastima ocijenilo dobrima, a polovica ih drži da su ti odnosi ove godine čak i bolji nego lani, unatoč pojačanim naporima Porezne uprave oko naplate poreza, istaknuo je Nimčević.
Istraživanje je provedeno sredinom ove godine u 25 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, na uzorku od tisuću tvrtki, od kojih 18 iz Hrvatske, a uglavnom je riječ o velikih tvrtkama iz sektora nafte i potrošačkog sektora, kažu u Deloitteu.
Visok stupanj nesigurnosti, istaknuo je Nimčević, 'provlači' se kroz odgovore većine ispitanika u svim europskim zemljama, odnosno u prosjeku kod 61 posto ispitanih. Pritom je najveći udio onih koji u svojoj zemlji vide visok rizik u Mađarskoj i iznosi 81 posto, a najniži u Irskoj gdje iznosi 11 posto. Hrvatska je pri vrhu, s udjelom od 72 posto.
Hrvatski ispitanici najveći prigovor pritom imaju na česte promjene poreznih propisa, koje je kao najveće opterećenje navelo 55,6 posto ispitanih, dok njih 22,2 posto dodatni teret vide u strožem nadzoru poreznih vlasti.
Sukladno tome, trećina ispitanika (32,4 posto) u Hrvatska te više od 44 posto u svim zemljama obuhvaćenima ovim istraživanjem drži da bi se veća sigurnost poreznih propisa najpozitivnije odrazila na konkurentnost njihovog gospodarstva, a slijedi pojednostavljenje poreznog sustava (17,6 posto ispitanih u Hrvatskoj i 36 posto u svim zemljama).
Istraživanje je pokazalo i da se u Hrvatskoj poreznim pitanjima u tvrtkama uglavnom bave zajedničke službe financija, a ne zasebni porezni odjeli, uslijed čega se bavljenje poreznim pitanjima uglavnom svodi na pravovremenu predaju poreznih prijava i uplatu poreznih obveza ili 'gašenje požara' kada dođe do problema s porezima.
U Hrvatskoj je, naime, rijetkost da se porezni savjetnici koriste u strateške svrhe, kod planiranja poslovnih procesa, odnosno oni uglavnom nisu uključeni od početka u poslovne procese kako bi upozorili na porezne posljedice ili da porezno optimiziraju pojedini proces, istaknuo je Nimčević.
Dodao je kako to otvara i pitanje priznavanja i trenutnog statusa porezno savjetničke struke s obzirom da poreznih savjetnika u Hrvatskoj ima 30-tak, a primjerice u podjednako velikoj Slovačkoj između 4 i 5 tisuća.
