U stambenim štedionicama najveća je potražnja za stambenim kreditima s fiksnom kamatnom stopom i valutnom klauzulom u eurima na rok na 25 godina, slijede krediti za adaptacije, a financiranje izgradnje najmanje je zastupljeno. Većina štednje i dalje prikuplja se u eurima, no zbog nešto većih kamata, rastu i kunski depoziti.

Glavni motiv za ulaganje u stambenu štednju i dalje je mogućnost dobivanja kredita uz fiksnu kamatu za cijeli period otplate.

U PBZ Stambenoj lani je štednja povećana za 107 milijuna kuna, a plasirani novi krediti vrijede 180 milijuna kuna. U Prvoj stambenoj štedionici prikupljeno je 180 milijuna kuna nove štednje, uz 163 milijuna kuna kredita.

HPB-ova štedionica ne otkriva koliki joj je bio rast ili pad štednje, no dodaje da su krediti rasli 15 posto. S konkretnim brojkama ne izlaze ni u Raiffeisenu, no kažu da su realizirani nenamjenski krediti udvostručili u prošloj godini. Osim bankarskih, u Hrvatskoj posluje i samostalni Wüstenrot, no do zaključenja teksta nismo primili odgovore.

'Pozitivan trend preslikao se na pojačanu potražnju štediša za sve vrste namjenskih kredita, posebno zelenih kredita za nekretnine s energetskim certifikatom A+, A i B koji imaju nižu kamatnu stopu od ostalih kredita istih namjena', objašnjavaju nam u Raiffeisenu.

Stambene štednje u Hrvatskoj ugovaraju se na rok od pet godina. U Prvoj stambenoj kamate na štednju u kunama iznose dva posto, dok je kamata na eure 1,4 posto. Uz državne poticaje i bonuse, ukupan prinos na stambenu štednju u kunama penje se na 2,43 posto.

Kao što je tportal nedavno pisao, to su i dalje nešto više kamate nego na oročenje u bankama gdje se za depozit od 75.000 kuna može dobiti prosječna kamata od 1,5 posto, a za 10.000 eura tek pola posto kamate godišnje.

'U uvjetima niskih tržišnih kamatnih stopa, varijabilna državna poticajna sredstva postaju sve važniji element u privlačenju novih klijenata. Državna poticajna sredstva u 2016. iznosila su 4,1 posto tj. maksimalno 205 kuna, a u 2017. iznose 3,3 posto tj. maksimalno 165 kuna', dodaju u PBZ-ovoj stambenoj štedionici.

Značajan dio rasta novih kredita, otkrivaju u HPB-u, posljedica je i refinanciranja postojećih kredita, posebno onih ugovorenih u švicarskim francima. Prije samo dvije godine, stambene štedionice koje su danas u zamahu bile su na rubu opstanka.

Tada su naime SDP-ovi ministri financija Boris Lalovac i Slavko Linić htjeli zaustaviti isplatu državnih poticaja, navodeći kako se u štedionice ne ispunjavaju svoju primarnu svrhu već služe štedišama za dobivanje boljih uvjeta štednje nego u bankama.

Analiza Instituta za javne financije (koju je naručio Linić), pokazala je da se državi za svaku kunu uloženu u stambene štedionice u proračun vraćaju dvije kune, zbog čega je na kraju posustao Lalovac i vratio isplatu državnih poticajnih sredstva, koju je Linić 2014. obustavio. 

Na kraju prvog polugodišta 2016., pet domaćih stambenih štedionica u portfeljima je imalo kredite vrijedne nešto više od četiri milijarde kuna. Ukupna vrijednost imovine svih štedionica iznosila je 7,65 milijardi kuna.