Nepravomoćna presuda objavljena je čak 10 godina nakon potvrđivanja optužnice i više od devet godina suđenja. Uz čelnike HPB-a Josipa Protegu, Marja Kirinića i Ivana Sladonju, Uskokovom optužnicom u aferi Bankomat obuhvaćeni su poduzetnici Svetimir Gadža, Oliver Beidenegl, Ivan Galić, Slaven Čolak, Boris Šimunić i Davor Čilić.

Protegu, bivšeg člana uprave Sladonju, bivšeg financijskog direktora Kirinića te šestoricu navodno povlaštenih klijenata Uskok je teretio da su od 2005. do 2009. oštetili HPB za 240 milijuna kuna jer su davali, odnosno primali visokorizične kredite koji nisu vraćeni banci.

Optužene čelnike banke teretilo se i za dodatnu štetu od 26 milijuna kuna zbog isplate menadžerskih bonusa, od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna. Taj novac su, tvrdi se u optužnici, isplaćivali na temelju lažno prikazane dobiti u poslovanju. Uskok je isprva teretio Protegu i ostale da su HPB oštetili za oko pola milijarde kuna štete, no nakon ponovljenog vještačenja, Uskok je inkrimiranu štetu prepolovio.

Osim za udruživanje, optuženi su i za zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na te zlouporabe, a jedan od klijenata banke i za pranje novca. Svi okrivljenici od početka poriču optužbe tvrdeći da su krediti bili odobreni prema pravilima struke te da su imali adekvatne instrumente osiguranja.

Istraga protiv bivšeg šefa te državne banke Josipa Protege i ostalih suoptuženika pokrenuta je još krajem 2009. a optužnica je potvrđena u veljači 2013. nakon što je prethodno u dva navrata, u studenom 2010. i ožujku 2012. vraćana tužiteljstvu na doradu. Protega i Sladonja su u prosincu 2018. nepravomoćno oslobođeni u postupku poznatom kao Mali bankomat, u kojem ih se teretilo da su putem HPB-a dali Glasu Istre i Elektroničkom medijskom centru 16 milijuna kuna neosiguranih kredita.