Otkriva to najnovija odluka Ustavnog suda kojim je odbijen njegov prijedlog za ocjenu ustavnosti prošlogodišnjih izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koje su stupile na snagu u lipnju prošle godine.

Kovačević je pred Ustavnim sudom pokušao dokazati da je izmjenom ZKP -a iz lipnja 2022. koja je nepovoljna za njega prekršeno njegovo ustavno pravo na zaštitu privatne imovine te pravo na pravično suđenje. Međutim, Ustavni mu sud nije dao za pravo.

Naime, Uskok je u rujnu 2020., na samom početku istrage protiv Kovačevića pokrenute zbog sumnje da je kao direktor Janafa od poduzetnika Kreše Peteka primio šest i pol milijuna kuna mita, naložio zamrzavanje njegove pozamašne imovine.

Kad je Kovačeviću zamrznuta imovina, na snazi je bila stara odredba ZKP-a po kojoj je mjera zamrzavanja mogla trajati najdulje dvije godine i taj se rok računa do potvrđivanja optužnice. U praksi se, međutim, događalo da rok od dvije godine istekne i prije nego je optužnica u složenim uskočkim predmetima potvrđena, pa je mjera zamrzavanja imovine automatski ukidana, što je okrivljenima otvaralo mogućnost da imovinu sakriju.

Sabor je u lipnju prošle godine tu odredbu ZKP-a izmijenio tako da privremena mjera zamrzavanja imovine i dalje traje dvije godine, ali se taj rok sada računa do podizanja optužnice, a ne do njezine potvrde (od podizanja optužnice do njezine potvrde na sudu prođu mjeseci, ponekad i godine).

Nova zakonska odredba odnosi se ne samo na buduće kaznene postupke, već i na one koji su u tijeku poput onog u slučaju Janaf, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.