Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Postojeći zakon o autorskim pravima datira iz 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.

Reforma ima podršku vodećih medija i umjetnika koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju danas smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj.

Zagovornici i protivnici te reforme oko koje se prošlih mjeseci snažno lobiralo proteklih su se dana još snažnije mobilizirali.

Zanimljiv slučaj dogodio se tijekom glasovanja, kada je hrvatska eurozastupnica pogrešno glasala za direktivu. Taj je slučaj sama objasnila na twitteru.

Gong je na svojim stranicama na facebooku objavio kako su glasali hrvatski eurozastupnici, pa je tako vidljivo da su Ivan Jakovčić IDS), Marijana Petir (nez.) te HDZ-ovi Ivana Maletić, Dubravka Šuica i Željana Zovko glasali za direktivu, dok su Jozo Radoš (NHS), Davor Škrlec (nez.) te SDP-ovi Tonino Picula i Biljana Borzan glasali protiv. Ruža Tomašić bila je suzdržana.

U subotu su se diljem Europe održali prosvjedi na poziv skupine 'Spasimo internet' koja mjesecima poziva na obranu 'slobodne razmjene mišljenja na internetu'.

Podsjetimo, Europska komisija novi zakon je prvi put predložila u rujnu 2016., a od tada je nekoliko puta mijenjan. Europski parlament prvi put ga je odbio u srpnju 2018., pa promijenjenu verziju prihvatio u rujnu iste godine, no potom su na njoj ponovno radili predstavnici 28 država članica i EP, a konačni kompromis postignut je u veljači ove godine.