'Dogodilo se ono što se rijetko događa, a to je 'crni labud'. Kad se dogodi, ljudi traže kojekakva rješenja zašto se to dogodilo, s obzirom na odstupanje od istraživanja. Oko 90 do 95 posto naših istraživanja poklapalo se s ovim rezultatima. Kad se pogleda Europu, događa se puno teško predvidljivih stvari. HDZ-u se to, nažalost, dogodilo, glasovi su se disperzirali na jako puno fronti. Bile su 33 liste, izlaznost koja je 20 posto nadmašila izlaznost 2013. Dogodio se neki odmak od uobičajene pogreške, a što se dogodilo, to ćemo istražiti. Znam što se dogodilo, ali da bih mogao potvrditi hipotezu, moram je i dokazati. Bilo bi neodgovorno od mene reći što je, a da ne mogu dokazati', kazao je sinoć Kopal.

Izraz 'crni labud' rijetko se koristi u Hrvatskoj, iako se ova teorija u inozemnim medijima često upotrebljava kada su u pitanju financijska predviđanja i neobjašnjivo odstupanje od njih.

Na nakon što je Kopal 'crnim labudom' protumačio HDZ-ov neuspjeh u izbornoj noći, nema sumnje da ćemo o ovoj teoriji još čuti. Što je dakle 'crni labud' koji se nadvio nad HDZ?

Ovom se teorijom na međunarodnoj sceni najviše bavio Nassim Nicholas Taleb, libanonsko-američki publicist, filozof, statističar te nekadašnji analitičar trgovinskih i poslovnih rizika.

Hrvatski izdavač njegova bestselera 'Crni labud: Utjecaj krajnje nevjerojatnog' na koricama hrvatskog izdanja piše: 'Što je to: nepredvidljivo, ima ozbiljne posljedice i nakon što se dogodi, obično možemo smisliti objašnjenje koje ga čini predvidljivijim i manje nasumičnim? To je 'crni labud'!... Nassim Taleb godinama je proučavao kako se zavaravamo misleći da znamo više nego što zapravo znamo, ponajviše zato što smo stvorili svijet koji više ne razumijemo…

Osnovna je autorova teza da – suprotno dosadašnjim spoznajama – našim planetom dominira ekstremno, nepoznato i vrlo neizgledno. U svijetu današnjice ljudska se misao fokusira na repetitivno i poznato, dok se neki ekstremni događaj interpretira kao iznimka. Taleb, suprotno tome, smatra da su upravo takvi 'iznimni' događaji ključni u kreiranju budućnosti, odnosno, da će budućnost biti sve nepredvidljivija.'

Crni labud je dakle nepredvidivo i neočekivano odstupanje od očekivanog. HDZ-u, kojem su baš sva istraživanja političkog pulsa hrvatskih birača predviđala pet ili čak šest mandata u Europskom parlamentu, izbori su donijeli tek četiri, jednako kao i gotovo otpisanom SDP-u.

Svi su govorili da će HDZ trijumfirati i kako ima najvjerniju biračku bazu koja zaokružuje njihovu listu bez obzira na sve. No to se jučer nije dogodilo.

Teorija 'crnog labuda' rijetko se koristi u politici, češće u ekonomiji, a Robert Kopal, HDZ-ov strateg, analitičar i nekadašnji obavještajac ovu je teoriju izvukao na svjetlo dana kako bi opravdao ono što se dogodilo HDZ-u.

<<<Plenkovićev čovjek za posebne zadatke ima posla preko glave, doznajemo koliko zarađuje i tko ga je angažirao

<<<Tko je obavještajac maher koji bi mogao u ministarsku fotelju?

Ne treba zaboraviti da, prema teoriji, 'crni labud' za sobom povlači ozbiljne posljedice. Kakve će one biti u vladajućoj stranci, tek ćemo vidjeti.

U Hrvatskoj su se pak ovom teorijom bavile u svom radu Ana Brajković i Anita Radman Peša s Odsjeka za ekonomiju Sveučilišta u Zadru. U radu objavljenom u znanstvenom časopisu Oeconomica Jadertina pišu kako je upravo Taleb 'tata' izraza 'crni labud'.

'Prije otkrića Australije, ljudi u Starom svijetu bili su uvjereni kako su svi labudovi bijeli i činilo se da su empirijski dokazi tom nepokolebljivom vjerovanju potpuno davali za pravo (Taleb, 2009.). Među ostalim životinjskim vrstama u Australiji, Willem de Vlamingh otkrio je tamne, pernate ptice koje su podsjećale na labudove (Taleb, 2007.). Viđenje prvoga crnog labuda došlo je kao iznenađenje za ornitologiste (kao i za one druge koji se zanimaju za boje ptica). Od tada je pojava crnih labudova, iako dotada potpuno nezamisliva, postala uobičajena (Taleb, 2004.). Taleb je zaslužan za izraz 'crni labud' (Brunaker, 2013.). Crni labud prvi se put spominje u Talebovoj knjizi 'Fool by randomness' (2001.), a koristi se kao metafora za vrlo rijetke događaje. Taleb (2004.) u svojoj drugoj knjizi, 'Crni labud: Utjecaj krajnje neočekivanog' (engl. The Black Swan: The Impact of Highly Improbable, 2007.), detaljnije definira crnog labuda te objašnjava tri kriterija koji ga opisuju, a to su nepredvidljivost (rijetkost), ekstreman utjecaj i retrospektivno objašnjenje (Brunaker, 2013.)', stoji u njihovom radu.

Ono što se naziva 'crni labud' je, nastavljaju, događaj s tri specifična obilježja. 'Prvo, atipičan je, budući da nadilazi okvire redovnih očekivanja i budući da za njega u prošlosti nije bilo nikakvih uvjerljivih naznaka. Drugo, njegov je učinak ekstreman. I treće, unatoč atipičnom statusu, ljudska priroda pokušava naknadno objasniti njegovu pojavu i tako ga učiniti objašnjivim i predvidljivim (Taleb, 2009)'. 'Utjecaj crnog labuda može radikalno promijeniti način života cjelokupnog društva', poručuju autorice.

Teško da će HDZ-ov neuspjeh promijeniti način života hrvatskog društva, no onog u HDZ-u možda i hoće.