Još nas nekoliko dana dijeli od izbora za Europski parlament. Iako dosadašnje ankete pokazuju otprilike iste rezultate za mandate stranaka, kada je u pitanju njihovo spominjanje na društvenim mrežama - slika je nešto drugačija
Zagrebačka tehnološka tvrtka Mediatoolkit analizirala je popularnost izbora za Europski parlament i kandidacijskih lista na društvenim mrežama i webu u razdoblju od 22. travnja do 22. svibnja.
Analiza pokazuje da je u navedenom periodu broj spominjanja bio relativno konzistentan, a u prosjeku se izbori za Europski parlament spominju dvjestotinjak puta dnevno.
vezane vijesti
Ovi su izbori specifični po tome što intenzitet kampanja ne raste bliženjem samog dana izbora, već je najveći broj spominjanja zabilježen na samom početku, prilikom najava kandidata. Dok se inače očekuje postepeno povećavanje intenziteta kako bi se što veći broj podržavatelja stranaka odazvao izborima, ovu kampanju prati ustaljeni ritam medijskog izvještavanja.
U usporedbi s prethodnim periodom, ukupan broj spominjanja smanjio se za 3,03%, a i broj impresija smanjen je za 55,96%, što govori o malom intenzitetu kampanje u najpopularnijim medijima.
Objave o Europskom parlamentu pretežito su pisane u pozitivnom tonu (55,7%), a najviše je objava bilo na webu, 68,8%, Facebooku, 13%, te Twitteru, 7,8%.
Tko je najspominjaniji na društvenim mrežama?
Prema HRT-ovom istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela, HDZ će u Strasbourg slati pet zastupnika, SDP tri, a Amsterdamska koalicija, Živi zid i Most po jednog.
No kada bismo sudili prema broju internetskih objava, situacija bi bila ponešto drugačija. HDZ ima najveći broj spominjanja s 15,2%. Slijede Amsterdamska koalicija s 13,5%, SDP s 13,4% te Most sa 7,8%, dok se Živi zid sa svojih 4,2% nalazi iza Neovisnih za Hrvatsku, Marijane Petir, SDSS-a i Narodne stranke.
Brojčano, SDP prednjači negativnim spominjanjima. Istovremeno, kada gledamo omjer negativnih u odnosu na ukupan broj spominjanja, SDSS i Neovisni za Hrvatsku spominju se u pretežito negativnom sentimentu.
Na grafu vidimo da SDSS ima gotovo četiri puta više negativnih nego pozitivnih spominjanja. Pojedinačno, SDP ima omjer od 45,2% pozitivnih objava naspram 54,8% negativnih. Od ukupnog broja od 660 spominjanja SDSS-a, čak je 78,7% negativno.
Što se tiče kanala na kojima se spominju kandidacijske liste, najzastupljeniji kanal je web, a zatim društvena mreža Facebook (na kojem prednjači HDZ). Iznimka je Amsterdamska koalicija, kojoj je drugi najveći izvor spominjanja Twitter.
HDZ, SDP i Start najjači su po pitanju impresija. Za SDP i HDZ to ne čudi jer su njihove objave na društvenim mrežama sponzorirane, čime su automatski vidljivije široj publici.
A kandidati?
Kada se radi o kandidatima na kandidacijskim listama, analiza je pokazala koji su kandidati najviše spominjani na društvenim mrežama. S HDZ-ove liste najviše je spominjan Karlo Ressler, a od SDP-ovaca najviše je objava o Toninu Piculi, Ranku Ostojiću, Gordanu Marasu i Predragu Matiću. Najpopularniji kandidat Amsterdamske koalicije je Krešimir Beljak, dok je iz MOST-a najviše spominjanja imao Božo Petrov, a iz Živog zida Ivana Delaš.
Najveći porast broja objava o pojedinom kandidatu dogodio se 8. svibnja, na obljetnicu ulaska partizanskih jedinica u Zagreb, kada je Bruna Esih svojom objavom na Facebooku podigla prašinu. Reakcije na njenu objavu bile su većinski negativne. Točnije, 90,3% objava bilo je negativno, naspram 9,7% pozitivnih, a pretežno su bile objavljivane na webu i Twitteru.
Iz analize se, također, mogla primijetiti jedna zanimljivost. Naime, pokazalo se da se uz spominjanje SDP-a često povezivao Plenković, šef HDZ-a.
