Institut izborne šutnje propisan je za sve izbore u Hrvatskoj, s tim da su sankcije predviđene na lokalnim i europskim izborima, dok kršenje izborne šutnje na parlamentarnim i predsjedničkim izborima nije kažnjivo. Ta nedosljednost ostaje na snazi do daljnjeg, jer nema političke volje da se izborne 'tehnikalije' usklade u okviru jedinstvenog izbornog zakona o kojemu je Vlada još ljetos razmišljala.

>>>Ana Lovrin: Kao zapeta puška čekamo zakon, sve imamo pripremljeno

Nedoumica ima i oko tumačenja sadržaja izborne šutnje, pa je Državno izborno povjerenstvo (DIP) na svojoj internetskoj stranici objavilo detaljne upute o tome što tko ima raditi kako bi ispoštovao zakonske odrebe. Povreda izborne šutnje sankcionira se u iznosu od 3000 kuna za fizičke osobe, od 10.000 do 30.000 kuna za kandidate na izborima, od 100.000 do 500.000 kuna za pravne osobe, te od 10.000 do 30.000 kuna za odgovorne osobe u pravnim osobama.

Mediji su pozvani da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, intervjua, navođenja izjava ili pisanih djela izbornih sudionika, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi. Medijski nakladnici trebaju pak ukloniti iz svojih programskih sadržaja sve što predstavlja izbornu promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i slikovni linkovi-oglasi (banneri) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.

>>>DIP: Akcijom 'Hod za život' ne krši se izborna šutnja, ali sudionici izbora moraju poštivati zakonske odredbe

DIP je pozvao i druge fizičke i pravne osobe da se u vremenu izborne šutnje suzdrže od pozivanja na glasovanje za pojedine izborne sudionike te promoviranja izbornih sudionika i njihovih programa.

'Tijekom trajanja izborne šutnje nije dopušteno postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video clipova, slika ili komentara, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti, na privatnim stranicama povezanih privatnih korisnika ili o tome dostavljaju obavijesti na njihove privatne e-mail adrese', precizirao je DIP 2011. godine, uoči tadašnjih parlamentarnih izbora.

>>>DIP: Potpisi za referendum se mogu prikupljati ali svi moraju poštovati izbornu šutnju

DIP je, inače, izbornu šutnju regulirao u svom prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona, no ministar uprave Lovro Kuščević poručio je da bi DIP-ov prijedlog 'dodatno otežao provedbu izbora'.

Politički analitičar Višeslav Raos smatra da institut izborne šutnje u Hrvatskoj ne treba ukidati.

'Problem je kako operacionalizirati izbornu šutnju u doba društvenih mreža, ali je itekako dobro da imamo taj institut u Hrvatskoj. Izborna šutnja služi tome da se izbjegnu pritisci u posljednji trenutak i da svi možemo staloženo donijeti svoje odluke, a naša politička i medijska kultura zna biti ostrašćena i niska', ističe Raos, koji podržava donošenje jedinstvenog izbornog zakona.

Navodi potom primjer Australije, koja gotovo da nema izbornu šutnju (zabranjeno je samo oglašavanje na radiju i TV-u na dan izbora), ali ima obavezno glasanje: tamo je potpuno legalno da stranački aktivisti pred biralištima dijele šalabahtere s detaljnim uputama za glasanje u skladu s njihovim izbornim sustavom.

'Generalno je pravilo da starije demokracije nemaju izbornu šutnju i da se taj institut uvodi u novim demokracijama zbog loših praksi poput tučnjava na biralištima, povlačenja za rukav i sl.', objašnjava Raos.

Američki Vrhovni sud, primjerice, presudio je u predmetu Burson v. Freeman da zabrana promidžbenih izbornih aktivnosti u krugu od 30 metara oko birališta u saveznoj države Tennessee nije neustavna, ali i da bi svaka šira zabrana kršila ustavne odredbe o slobodi govora.

Slovenija ima izbornu šutnju, ali je tamošnji Vrhovni sud 2016. godine olabavio dotadašnja stroga pravila kažnjavanja. Odlučujući o presudi nižeg suda, kojom je građanin Saša Pelko kažnjen sa 125 eura zbog Facebook objave intervjua s kandidatom na izborima uz komentar 'odličan intervju, pročitajte ga', sud je 'redefinirao' propagandu na način da se pod tim pojmom više ne podrazumijeva osobno mišljenje objavljeno na društvenim mrežama, kao ni iznošenje komentara i stavova o kandidatima na javnom mjestu.

Aktivacija kaznenih odredbi

Vesna Fabijančić Križanić, potpredsjednica DIP-a, potvrdila je za tportal da na prethodnim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj, provedenim 2013. i 2014. godine, nije bilo kazni za kršenje izborne šutnje, što naravno ne znači da će tako biti i ove godine.

>>>DIP upozorio SDP i HDZ na kršenje izborne šutnje

Na prethodnim euroizborima bilo je višekratnog kršenja pravila izborne šutnje. DIP je tako 2013. upozorio HDZ i SDP da su prekršili izbornu šutnju pokaže li se da stoje iza SMS poruka kojima potiču birače na glasovanje. Tadašnji predsjednik DIP-a Branko Hrvatin poručio je. međutim, da to ne znači i da je DIP utvrdio da su se takve nepravilnosti i dogodile: 'To je trenutno nemoguće utvrditi zbog opsega posla kojega obavljamo. Osim toga zasada nije moguće utvrditi tko je sporne poruke uputio'. Utvrđivanje je, očigledno, u tom i drugim slučajevima - poput fotografije izbornog listića objavljene na Facebook profilu Ivana Pernara - ostalo na razini nemoguće misije.

Šest godina kasnije, Fabijančić Križanić navodi da zakon, primjerice, decidirano zabranjuje objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja za vrijeme izborne šutnje. Puno je upita DIP zaprimio oko Hoda za život u subotu, a pravila izborne šutnje odnose se na političare koji će se eventualno priključiti toj ili bilo kojoj drugoj manifestaciji preko vikenda.

Drugim riječima, mediji bi fotografije kandidata trebali ukloniti iz fotogalerija i kadrova kojima će ilustrirati svoja izvješća. Ili, RTL-ov Dnevnik od 18.30 sati neće smjeti objaviti kadrove kandidata na biralištima, a HRT-ov Dnevnik s početkom u 19 sati, kada završava izborna šutnja, to će smjeti, potvrđuje za tportal Fabijančić Križanić.

Takva praksa, međutim, nije uobičajena u hrvatskim medijima; unatoč zabrani, dosad su se redovito tijekom izbornog dana objavljivale fotografije i snimke, pa čak i izjave kandidata na biralištima. Sankcije za to nisu predviđene u slučaju parlamentarnih i predsjedničkih izbora, ali jesu na izborima za EU parlament, pa se u slučaju kršenja zakona predstojećeg vikenda očekuje aktivacija kaznenih odredbi.

Prvo biračko mjesto otvara se u subotu u 23 sata u Australiji, a posljednje se zatvara u ponedjeljak u 4 ujutro u Los Angelesu. Za cijelo to vrijeme, DIP-ovci su na raspolaganju za sve upite medija i građana u slučaju da i nakon DIP-ova priopćenja o obvezi poštivanja izborne šutnje imaju određene dvojbe.