U četvrtak će rumunjski grad Sibiu ugostiti čelnike Europske unije na izvanrednom samitu na kojem će se izglasati deset zakletvi koje će definirati budućnost Unije i spriječiti nove potencijalne 'brexite'. Nacrt deklaracije vidjela je nekolicina novinara koji navode da će je sve zemlje članice jednoglasno podržati, a da je samih '10 zapovijedi' mješavina dobrih namjera, generičkih nabrajanja i nekoliko aspiracija koje su u suprotnosti sa svakodnevicom Europske unije. Evo što to točno piše u njima
U prvoj se točki navodi: 'Branit ćemo jednu Europu, od istoka do zapada, od sjevera do juga, jer nema mjesta podjelama koje idu protiv zajedničkog interesa. 'Druga točka nastavlja kako 'ćemo biti ujedinjeni ma što da se dogodi. Pokazivat ćemo solidarnost u teškim vremenima. Možemo i hoćemo govoriti jednim glasom', javlja Večernji list, čiji je novinar Tomislav Krasnec dobio dokument na uvid.
'Uvijek ćemo tražiti zajednička rješenja, slušajući jedni druge u duhu razumijevanja i poštovanja. Nastavit ćemo štititi naš način života, demokraciju i vladavinu prava. Neotuđiva prava i temeljne slobode svih Europljana teško su izboreni. Rezultate ćemo pokazati ondje gdje je najvažnije. Europa će nastaviti biti velika u velikim stvarima. Približit ćemo Uniju građanima', kažu sljedeće tri točke, a lista dobrih želja se nastavlja:
vezane vijesti
'Uvijek ćemo štititi princip fer igre i poštenja, bilo da se radi o tržištu rada, socijalnoj skrbi, ekonomiji ili digitalnoj transformaciji. Osigurat ćemo si sredstva prema ambicijama. Uniju ćemo opskrbiti sredstvima potrebnima za provođenje naših ciljeva i politika. Štitit ćemo budućnost za sljedeće generacije Europljana. Štitit ćemo naše građane i brinuti se za njihovu sigurnost investirajući u meku i tvrdu moć i tako što ćemo surađivati s međunarodnim partnerima. Europa će biti odgovoran globalni lider. Nastavit ćemo raditi s našim partnerima na obrani i razvoju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Zajedno ćemo se boriti protiv klimatskih promjena.'
Sve u svemu, deset zakletvi djeluje idealno, no stvarnost je daleko od njih, piše portal Politico. Primjena ovih pravila u praksi podrazumijeva to da će se u idućoj 'petoljetki' od 2019. do 2024. EU ozbiljno reformirati.
Pitanje solidarnosti, naprimjer, uvijek je ugroženo, što se vidjelo tijekom migrantske krize 2015., kada su Mađarska i Poljska glatko odbile primati migrante s Bliskog istoka iako ih je na to obvezala zajednička Unijina shema za raspodjelu.
'Možemo i hoćemo govoriti jednim glasom' također na papiru izgleda fantastično, no taj europski jedan glas posebno je problematičan kada je u pitanju vanjska politika te teme poput kriza u Venezueli i Libiji i zapadnog Balkana, tj. proširenja EU-a, piše Politico.
Svi europski diplomati nisu baš pretjerano oduševljeni objavom grandiozne deklaracije neposredno pred europske izbore koji se održavaju za tri tjedna.
'Zadnja stvar koju bih htio je objava deklaracije koja je puna prazne retorike pred izbore. To će samo dati novo gorivo populistima', rekao je neimenovani diplomat Politicu.
Zanimljivo, skup u Sibiuu trebao je biti održan 30. ožujka, dan nakon što je trebao biti potvrđen Brexit, kako bi se tako označio početak nove Europe za preostalih 27 članica. Samit je pomaknut na 9. svibnja, a u međuvremenu Europska unija je dva puta odobrila odgodu izlaska Velike Britanije i, prema zadnjoj odluci, Brexit je odgođen do 31. listopada ove godine.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o stanju Unije u rujnu 2017. godine rekao da bi samit u Sibiuu trebao biti trenutak u kojem ćemo se sastati kako bismo donijeli odluke za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu: 'Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj čvrsto stojimo uz sve svoje vrijednosti. U Uniji u kojoj sve države članice bez iznimke poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj vrijedi pravilo da svi postanu punopravni članovi europodručja, bankarske unije i šengenskog prostora.'
Nešto kasnije, u siječnju 2018., Juncker je rekao da bi zemlje članice trebale postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ključnom dokumentu za predstojeće sedmogodišnje razdoblje, prije europskih izbora koji se održavaju dva tjedna nakon samita u Sibiuu.
Međutim, od tada se nije puno postiglo u ispunjavanju tih planova. Velika Britanija i njezin odnos s EU-om i dalje nose veliku dozu neizvjesnosti, a sada se kao rok za dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru spominje kraj 2019.
Prema neslužbenim informacijama, čelnici 27 zemalja članica trebali bi na samitu u Sibiuu objaviti da će se ponovno sastati na izvanrednom samitu 28. svibnja, dva dana nakon izbora za Europski parlament, kako bi razgovarali o kandidatima za čelnike europskih institucija.
