Mnogo je teorija koje nastoje protumačiti tradicionalno slabu izlaznost slovenskih birača na europske izbore, a većinom se vrte oko psihologije i 'lijenosti' etabliranih političkih elita kojima to stanje navodno odgovara
Na izbore za osam slovenskih zastupnika u europarlamentu ovaj je put izašlo 28,3 posto birača, skoro dvostruko manje od prosječne izlaznosti u EU-u (51 posto), što Sloveniju i nakon 15 godina članstva stavlja na visoko mjesto ljestvice politički najpasivnijih, barem u europskim okvirima.
Birališta su u nedjelju bila nešto posjećenija nego prije pet godina, kad je euroizbore 'bojkotiralo' više od 75 posto birača, ali još uvijek manje nego na prvim slovenskim euroizbora 2004., kad ih je glasovalo 28,4 posto.
Prema mišljenju političke analitičarke Janje Božič Marolt, čija agencija Mediana provodi istraživanja biračkog pulsa, a i ove je godine dobro prognozirala rezultate izbora, niska izlaznost u pravilu koristi etabliranim strankama, posebno konzervativnim, koje imaju ustaljeno i vjerno biračko tijelo, no ne sudjelovati na izborima, a onda kritizirati politiku 'sa šanka' znači svjesno prepustiti da umjesto osobnog izbora biraju drugi.
U predizbornu kampanju za europske izbore u Sloveniji ove je godine aktivnije i angažiranije djelovalo i predstavništvo Europske komisije u Ljubljani, posebno akcijom političkog osvješćivanja mladih birača. Istraživanja pokazuju da tri četvrtine Slovenaca vide korist od Europske unije, a jednako toliko ih se ne uključuje u izborni proces, što je za mnoge analitičare razočaravajuće.
Politička je kampanja za pojedine liste ovaj put bila korektna i jaka, a euroizbori su i medijski bili dobro praćeni, no po mnogima previše 'dosadni', što odbija neke birače. Neki pak uvijek nađu dobar izgovor, jednom je krivo loše vrijeme i kiša na izborni dan, drugi put lijepo vrijeme pogodno za izlet u prirodu, a mnogi u anketama zašto ne sudjeluju znaju reći da ih politika ne zanima ili da političarima ne vjeruju, navela je za medije Manja Toplak iz predstavništva Europske komisije.
Postoje i druge ocjene zašto je odaziv Slovenaca na europske izbore manji nego što bi trebao biti s obzirom da su Slovenci načelno vrlo zadovoljni onim što su postigli od uključenja u EU.
Božič Marolt je ovih dana za medije kazala kako postoje mišljenja da dvostruko manja izlaznost Slovenaca na europskim izborima od europskog prosjeka govori o tome da oni još nisu 'interiorizirali' odnosno u sebe ugradili EU kao 'širu domovinu', što je krilatica koja se naglašavala prilikom ulaska u integraciju.
Na tom 'interioriziranju' europskog ponašanja kod slovenskog birača treba još dosta poraditi, trudeći se ne samo mjesec dana pred izbore nego radeći na tome konstantno, s političarima i s biračima, prenose slovenski mediji ocjene različitih političkih analitičara.